30. 4. 1671.
Pogubljeni Zrinski i Frankopan
U Bečkome Novom Mjestu 30. travnja 1671. pogubljeni su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Protiv pogubljenja bili su mnogi europski vladari, pa i papa. Osim njih, smaknuti su i članovi urote Franjo Nádasdy i Erazmo Tattenbach. Dana 11. travnja 1671. poseban sud optužio je Petra Zrinskog da je htio postati vladar te da je radio protiv Habsburgovaca, a Frana Krstu Frankopana da je pozvao na ustanak.
Poznati novinar Virgil Korbel inspiriran njihovim životima objavio je 1971. u Matici hrvatskoj roman “Hrvatska nad ponorima”, povijesnu reportažu o uroti zrinsko-frankopanskoj.
1. 5. 1866.
Radnički prosvjedi u Chicagu
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike prosvjede 40.000 radnika održane u Chicagu 1. svibnja 1886. U sukobima s policijom poginulo je više od 200 radnika, a osmero je osuđeno na smrt. Prosvjedi su održani zbog zahtjeva za osmosatnim radnim vremenom. 1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. U Hrvatskoj se praznik rada počeo slaviti 1890. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali više štrajkova i skupova.
2. 5. 1995.
Raketiran Zagreb
Paravojska samozvane “republike srpske krajine” pokrenula je odmazdu nakon poraza od hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga u operaciji Bljesak kojom je 1. svibnja 1995. počelo oslobađanje okupiranih krajeva u Zapadnoj Slavoniji. 2. i 3. svibnja počeli su raketni napadi na Zagreb te granatiranje Karlovca i Siska. Najuže središte Zagreba zasuto je raketama s kazetnim punjenjem iz VBR-a Orkan, pri čemu je poginulo 7 civila, a više od 200 je ranjeno, među njima i primabalerina Almira Osmanović. Rakete su ispaljene s područja Pokuplja, negdje oko sela Trepče. “Predsjednik” “rsk” Milan Martić na radiju i televiziji otvoreno se pohvalio kako je osobno izdao zapovijed za raketiranje.
