PODIJELI
U dvorištu su nastojali zadržati elemente koji podsjećaju na kulturu življenja iz vremena starog Zagreba. Zadržali su vanjske ciglene rubnike zida koje smatraju dijelom zagrebačke baštine i to im je bila ideja vodilja uređenja prostora – da bude rustikalno i odgovara starom zagrebačkom duhu dvorišta.
Zapušteno dvorište u Kačićevoj 4 koje je do prije nekoliko mjeseci izgledalo kao kutak za narkomanski užitak u kratkom roku pretvorilo se u oazu mira u samom središtu grada. Od Kačićeve ulice i gradske vreve dvorište dijeli stogodišnja zgrada u kojoj je osam stanova – svi stanari jednoglasno su promijenili predstavnika suvlasnika te upravitelja zgrade jer je novac koji je bio položena na računu potrošen nenamjenski i netransparentno. I posao uređenja mogao je početi!

Devet kamiona otpada

– Počeli smo u veljači, u relativno kratkom roku preuzeli smo upravljanje zgradom i krenuli s uređenjem gorućeg problema. Tu su bile vanjske ostave koje su se koristile kao spremišta još dok nije bilo krutoga goriva, stajale su neiskorištene, no s vremenom su postale odlagalište otpada, a toga se nagomilalo, da bi se na kraju počele urušavati i postale sigurnosni i zdravstveni problem – kaže predstavnik suvlasnika Marijan Nesek.
Dodaje da su, kad su preuzeli vođenje zgrade, najprije odlučili izbaciti te šupe i urediti park, a kako nemaju kolni prilaz dvorištu, pomogao je ravnatelj Osnovne škole “Slava Raškaj” omogućivši im pristup iz njhova dvorišta.
– Sami smo ručno pretovarili sav taj otpad kojim smo napunili devet kamiona – kaže Marijan Nesek. Spustili su i razinu zida za metar i pol kako bi dobili više svjetlosti u parku, ali i zbog greda koje su bile nesigurne jer se s druge strane zida nalazi dječje igralište.
Ukupno su za uređenje dvorišta potrošili 15 tisuća kuna, a svaki stan dao je i po 150 kuna za sadnice cvijeća. Stanari će nastojati dobiti dozvolu za prilaz kolnom izlazu, no za početak nabavit će klupe i dvorište oplemeniti sadržajem da se u njemu mogu igrati i djeca. Aplicirali su i za projekt obnove fasada.

Mirogojski bršljan

U dvorištu su nastojali zadržati elemente koji podsjećaju na kulturu življenja iz vremena starog Zagreba. Zadržali su vanjske ciglene rubnike zida koje smatraju dijelom zagrebačke baštine i to im je bila ideja vodilja uređenja prostora – da bude rustikalno i odgovara starom zagrebačkom duhu dvorišta.
– Naš životni prostor ne počinje s ulaznim vratima, nego prostorom koji zajednički dijelimo, a trebao bi izgledati tako da nam svima bude ljepše. Otkad smo se primili ovog posla, više se družimo i razgovaramo, kao iz nekog starog zagrebačkog filma – kažu stanari.
Posadili su mirogojski bršljan koji će u jesen iz zelene mijenjati boje sve do crvene. I on je dio zagrebačke tradicije.
Posadili su japanski javor, a na dijelu dvorišta ostavili su stare pločice iz jedne šupe – iste takve su i u Crkvi svetog Blaža.
U sredini dvorišta nalazi se velika lovor-višnja posađena prije 28 godina kao grančica, a posadit će i bijelo cvijeće kao kontrast crvenom bršljenu.
Veoma sam sretna što su se susjedi udružili i što vode računa o dvorištu. Prije 28 godina posadila sam lovor- višnju iz grančice koja je danas središnje drvo dvorišta i daje nam prekrasan hlad – kaže stanarka Zdenka Kopajtić.
U dvorištu su postavili i lampice koje noću pružaju poseban ugođaj. 
PODIJELI