PODIJELI

Na ovogodišnjoj trodnevnoj manifestaciji u organizaciji Udruge profesor Baltazar, Instituta Ruđer Bošković i CARNeta nekoliko stotina znanstvenih edukatora na više desetaka punktova populariziralo je znanost te su pod motom ‘Znanost je zabavna’ održali desetke prezentacija, predavanja, eksperimenata, radionica i igraonica u kojima su uživala uglavnom školska djeca, ali nerijetko i njihovi roditelji.

Najveća manifestacija popularizacije znanosti u Hrvatskoj i u regiji, Znanstveni piknik u prostorima Jadran filma u Dubravi privukla više od 20.000 posjetitelja, ali unatoč velikom i očekivanom uspjehu šestog izdanja te manifestacije, njezin krajni cilj – osnivanje Znanstveno-edukativno-zabavnog centra (ZEZ) na zagrebačkom Velesajmu – nije ostvaren jer ni ove godine Grad nije prihvatio taj projekt iako je, kako ponosno ističu organizatori, Znanstveni piknik bez krova već odavno probio granice Zagreba i Hrvatske.

Popularizatori znanosti

I na ovogodišnjoj trodnevnoj manifestaciji u organizaciji Udruge profesor Baltazar, Instituta Ruđer Bošković i CARNeta nekoliko stotina znanstvenih edukatora na više desetaka punktova populariziralo je znanost te su pod motom “Znanost je zabavna” održali desetke prezentacija, predavanja, eksperimenata, radionica i igraonica u kojima su uživala uglavnom školska djeca, ali nerijetko i njihovi roditelji.

Ove godine u programu Znanstvenog piknika, kako su ponosno istaknuli organizatori, kao aktivni edukatori bili su uključeni i predstavnici dvadesetak osnovnih i srednjih škola koji su svoj posao odradili, u najmanju ruku, jednako dobro i kao profesionalci. Primjerice, predstavnici zagrebačkog Tehničkog muzeja, Fakulteta prometnih znanosti ili stručnjaci Dok-inga koji su, kao jednu od najvećih pikničkih atrakcija predstavili svoj stroj za razminiranje težak četiri i pol tone.

Uglavnom, manifestaciju kojom se i ove godine promicalo domaće znanje, inovativnost, kreativnost, ali i toleranciju i ekologiju predstavljao je profesor Baltazar, legendarni lik iz kultnog crtanog filma koji je zastupao te vrijednosti i popularizirao ih u domaćoj i stranoj javnosti još prije pedeset godina.

– Profesor Baltazar najbolji je popularizator znanosti, a Udruga profesor Baltazar organizator je i ovog šestog projekta znanstvenog piknika održanog u Dubravi. Suorganizatori su Institut Ruđer Bošković i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odnosno njihova produžena ruka, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet. Svake godine sve je više posjetitelja, a kapacitet Znanstvenog piknika kojem je ove godine, drugu godinu zaredom, bio domaćin Jadran film, procjenjivali smo na 20.000 do 30.000 ljudi – kaže Renata Brkić, članica skupštine Udruge profesor Baltazar i izvršna organizatorica Znanstvenog piknika, pritom ističući i dobru suradnju s CARNetom koji, prema njezinim riječima, prvi dan Znanstvenog piknika organizirano dovodi učenike osnovnih i srednjih škola. Druga dva dana, kako ističe, obiteljski su dani koji su svake godine sve posjećeniji.

Dobra ZEZancija

No, prema njezinim riječima, iako je velika posjećenost Znanstvenog piknika velik uspjeh, to nije i jedini cilj te iznimno uspješne manifestacije populariziranja znanosti.

– Znanstveni piknik organiziramo i zbog ZEZ-a, odnosno lobiramo da se u Hrvatskoj otvori Znanstveni edukativno-zabavni centar kojemu će dobar duh biti profesor Baltazar. Znanstveni piknik zapravo je Znanstveni centar bez krova. Mi želimo da Znanstveni edukativno-zabavni centar bude u talijanskom paviljonu na Velesajmu, a taj zaštićeni spomenik kulture želimo obnoviti i prenamijeniti. No, stvar je u tome da bi se to moglo ostvariti novcem iz europskih fondova jer smo u tu svrhu već prošli evaluaciju Europske komisije i nedostaje nam samo potpis Grada Zagreba. Naime, nositelj takvog projekta ne može biti udruga, ni u našem slučaju Institut “Ruđer Bošković”, mora biti neki grad ili županija. Upravo Grad bi u ovom slučaju dao prostor, paviljon na Velesajmu, kao dvadeset posto cijene projekta, a ostatak, osamdeset posto za gradnju i renovaciju došlo bi iz europskih fondova – ističe Brkić.

Prema elaboratu, vrijednost tog projekta je oko 200 milijuna kuna, a partner je i Institut “Ruđer Bošković”. Kao prednosti tog projekta ističu se brojni pozitivni učinci u znanosti, obrazovanju, turizmu, gospodarstvu, zapošljavanju i kulturi, ali i prednosti za Zagreb i državu. Konkretnije, bio bi to pokazni projekt o uspješnosti povlačenja novca iz fondova EU, ali i projekt koji bi doveo do otvaranja novih radnih mjesta za znanstvenike, studente i visokoškolovane te zapošljavanja starijih i onih iz socijalno ugroženih skupina.

– Znanost nije šala, ali bi mogla biti dobra ZEZancija – zaključuju organizatori Znanstvenog piknika.

PODIJELI