PODIJELI

Denis Matijević, direktor Agrofructusa, otkrio je kako je u posljednjih dva mjeseca, nakon izbijanja goleme krize u najvećoj tvrtki u Hrvatskoj, ali i regiji, došlo do stvaranja sivog tržišta voća, poput nelegalnih štandova i kombija, zbog čega poljoprivreda pati. Zabrinuli su ga pokušaji izvanredne uprave da se okrene izvoznoj robi, a njegov prijedlog restrukturiranja je da se 25 milijardi kuna duga rasporedi na tvrtke ‘core businessa’, a ostatak pretvori u vlasnički kapital, a da se Agrokor pritom ne ‘razmontira’.

Konzum bi trebao ostati nacionalna kompanija jer je na njegovim policama 75 posto domaće robe, što ne mora ostati tako ako ga preuzme stranac, rekao je konzultant i bivši predsjednik Uprave Konzuma Dragan Munjiza, na okruglom stolu “Utjecaj krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede”, koji je ovaj tjedan održan u HND-u.

Govoreći o mogućosti da Konzum ili neku drugu tvrtku u sastavu Agrokora preuzmu dobavljači, Munjiza je istaknuo kako bi, ako kompaniju preuzmu dobavljači, kao što je bio slučaj s Pevecom, to trebalo trajati najdulje tri godine i pod društvenim ugovorom, kako ne bi došlo do sukoba interesa.

Zatvaranje neprofitabilnih

Kad je riječ o najavi izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka o otpuštanjima u Konzumu, višak je 700 zaposlenih. Munjiza je rekao kako se “u teoriji može zatvoriti 50 dućana od 700, a ne mora niti jedan”. To, kako je objasnio, ovisi o strategiji jer neki dućani koji su na rubu profitabilnosti možda služe tek tome da naštete konkurenciji. Ipak, vjeruje da će se zatvarati manja prodajna mjesta i ona koja su “dupla”, odnosno ima ih dva ili više na maloj razdaljini.

Kako se čulo, bilo je i pogreška u radu Konzuma, posebno nakon akvizicije Mercatora, koja je dobro došla, iako je trajala pune tri godine. Nakon toga, roba u Mercatoru zamijenjena je onom iz Konzuma, a njegov promet pao je za čak 40 posto u samo tjedan dana.

S druge strane, Vlado Čondić Galinčić, savjetnik izvanrednog povjerenika za poljoprivredu, kaže da je trenutačni imperativ očuvanje proizvodnje u Agrokorovim tvrtkama. Poljoprivredni sektor unutar koncerna ocijenio je ključnim, istaknuvši da je riječ o dobrim kompanijama koje imaju budućnost, ali ih je važno restrukturirati.

Na okruglom stolu, kao predstavnik malih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora, sudjelovao je Toni Raič, koji je otkrio da je obujam proizvodnje Agrokorove tvrtke PIK Vrbovec smanjen za gotovo 15 posto, no optimistično ističući da ponovno raste.

– Bilo je bojazni, no dobavljači su bili u kontaktu s Upravom PIK-a Vrbovec i kontinuitet opskrbe, koji se planira na 12 do 14 mjeseci, nije se prekidao – rekao je Raič. Međutim, uvoz mesa u Hrvatsku raste od 2007. godine, dok domaća proizvodnja, posebno mlijeka, i dalje propada.

Mate Štetić, predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec, istaknuo je da je riječ o profitabilnoj kompaniji, sa 1400 zaposlenih, te da očekuje daljnji rast, posebice izvoza. Najavio je kako od sljedećeg tjedna počinju s izvozom u Poljsku za tamošnje trgovine te da je vrijednost izvoza 2016. bila 55 milijuna eura. Dotaknuo se i rezanja troškova te je izjavio da ne bi trebalo biti smanjenja plaća.
Štetić očekuje da će kompanija i dalje rasti, podsjetio je kako je proteklih desetak godina, od kada je PIK ušao u Agrokor, u tvrtku uloženo više od 1,2 milijarde kuna.

Denis Matijević, direktor Agrofructusa, otkrio je kako je u posljednja dva mjeseca, nakon izbijanja goleme krize u najvećoj tvrtki u Hrvatskoj, ali i regiji, došlo do stvaranja sivog tržišta voća, poput nelegalnih štandova i kombija, zbog čega poljoprivreda pati. Zabrinuli su ga pokušaji izvanredne uprave da se okrene izvoznoj robi, a njegov prijedlog restrukturiranja je da se 25 milijardi kuna duga rasporedi na tvrtke “core businessa”, a ostatak pretvori u vlasnički kapital, a da se Agrokor pritom ne “razmontira”.

Na udaru 10.000 OPG-ova

– Agrokor je brod koji je stao na pučini jer je ostao bez goriva i posade – rekao je slikovito Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i bivši čelnik Belja. Da bi krenuo, treba gorivo, a njega mogu dati banke, dok bi krizna uprava morala raditi tako da se iz buduće dobiti vraćaju dugovi, dodao je. No, njegov prijedlog da bi stare dugove Agrokora trebalo otpisati, a dio će zasigurno i biti otpisan jer se neće moći namiriti iz dobiti ili prodaje pojedinih dijelova koncerna, nisu dobro prihvatili mali dobavljači koji smatraju da je to put u stečaj koncerna, a onda i njihovu propast.

Naravno, opaska da su i mediji, u borbi za oglase i utjecaj, dobrim dijelom krivi za slom koncerna, čiji gazda nije htio čuti loše vijesti, ne stoji. Iz začaranog kruga mjenica nije bilo izlaza, već samo pitanje vremena kad će se kula od karata, ako ne već i Cibonin toranj sam od sebe, srušiti. No, neće biti dobro ako sav rizik novog kredita Agrokora od čak pola milijarde eura, o kojemu sada pregovara krizna uprava, padne na teret hrvatskih poreznih obveznika, ako ga koncern, kao prije, ne bude u stanju i vratiti.

Predsjednik HPK-a Mato Brlošić ocjenjuje kako je gotovo cijela domaća poljoprivredna proizvodnja, koja je ionako u teškom stanju jer gotovo svi sektori bilježe minuse, pretrpjela jak udarac zbivanjima u Agrokoru, za koji je vezano više od 10.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nema poljoprivrednika u Hrvatskoj koji na neki način nije bio vezan za poslovanje Agrokora, bilo da mu je prodavo ili kupovao od njega, kaže Brlošić. Dobra vijest je da će Agorkor otkupljivati pšenicu i ove godine, kao i druge kulture, a manje je dobro da se ne zna po kojoj cijeni i kada.

Na okruglom stolu svi govornici složili su se da bi se trebao povećati postotak domaćih proizvoda na policama trgovačkih lanaca, posebno stranih, a takvi su u većini, te su izrazili nadu da će najavljeno restrukturiranje Agrokora imati rezultata. Uz to, uzdaju u Zakon o poštenoj trgovačkoj praksi, koji se već dugo priprema, a koji bi trebao zaštititi proizvođače, ali i potrošače od trgovačke samovolje i kršenja dobrih gospodarskih običaja u poslovanju, što je na kraju i dovelo do sloma Agrokora.

 

PODIJELI