Potok Črnomerec jedan je od rijetkih u gradu koji urbanizacijom nije nadsvođen ili zatrpan. Svojom duljinom od gotovo 10 kilometara od Medvednice do Save rijetka je zelena oaza u gusto naseljenim Podsljemenskoj zoni, Črnomerecu i Trešnjevci. No, Grad Zagreb planira dijelom njegova toka od Ilice do Horvaćanske ulice sagraditi aveniju s tramvajskom prugom.
Projekt je to o kojemu su rasprave počele još sredinom prošlog desetljeća. Naime, krakovi postojeće tramvajske mreže na Črnomercu, Ljubljanici i Prečkom bivaju lako odsječeni kvarovima ili prometnim nesrećama, stoga Grad traži direktniji način za spajanje triju terminala kroz koje dnevno prođe više od 100.000 ljudi. Nakon zastoja u planiranju i izvedbi projekta, situacija se ponovno zahuktala nedavnom izradom novog idejnog rješenja za dio od Ilice do Ulice baruna Filipovića.
‘Podzemna voda’
Tome se protivi nekoliko građanskih udruga i inicijativa na čelu s inicijativom Spasimo potok Črnomerec i platformom 1postozagrad koje se zauzimaju za uređenje potoka, ali tako da se ne dira njegov vodotok te da se stvore sadržaji koje bi građani slobodno koristili.
– Predlažemo uređenu javnu šetnicu uz otvoreni tok potoka na cijelome potezu od Medvednice do Save, koja uključuje i biciklističku stazu, komunalno opremanje koje podrazumijeva klupe, stolove, punktove s besplatnom pitkom vodom, ekološku javnu rasvjetu i smjerokaze koji bi pokazivali udaljenosti i vremenske intervale za pješake i bicikliste te info-punktove s informacijama o zaštićenim i drugim životinjskim i biljnim vrstama koje žive uz potok. Osim toga, vrlo je važno na više mjesta omogućiti neposredan pristup potoku – kaže analitičar prostora Saša Šimpraga.
No, generalnim urbanističkim planom takvo je što izvedivo tek južno od Horvaćanske ceste, na malenom dijelu koji prelazi u ušće potoka u Savu. No, tamo je planirana gradnja novog mosta preko Save, tako da će Črnomerec postati još jedna „podzemna voda“.
Opet po lokacijsku
– GUP-om Grada Zagreba predviđena je gradnja produžene ulice Črnomerec, od Ilice na sjeveru te do Jadranske avenije na jugu. Prometnica je u većem dijelu trase definirana kao gradska avenija, a u manjem kao glavna gradska ulica. Riječ je o prometnici širine koridora oko 40 m s dva odvojena kolnika, koja na dijelu od Ilice do Horvaćanske ceste sadrži i tramvajsku prugu. Na trasi prometnice predviđena je gradnja podvožnjaka ispod koridora željezničke pruge te gradnja nadvožnjaka kojim se Zagrebačka avenija izdiže iznad buduće ulice Črnomerec. Budući da ukupna dužina prometnice iznosi oko 4,5 km, trasa je podijeljena na više dionica za koje se izrađuje projektna dokumentacija – kaže Dinko Bilić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet te dodaje kako će do kraja godine biti spreman idejni projekt za poveznicu Horvaćanske i budućeg mosta preko Save.
Za jednu dionicu na potoku Črnomerec, Grad je 2010. ishodio lokacijsku dozvolu. No, od radova nije bilo ništa pa je dozvola istekla. Sada je, pak, ponovno napravljeno idejno rješenje za potez od Ilice do Ulice baruna Filipovića, kojim će se nastojati opet dobiti lokacijska, a zatim i građevinska dozvola.
– Zbog potrebe da se što prije sagradi prometnica koja bi povezala Ilicu i Ulicu baruna Filipovića, izrađeno je novo idejno rješenje. Temeljem ovog idejnog rješenja, u tijeku je izrada idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole za prometnicu koja će u jednoj razini povezati Ilicu i Ulicu baruna Filipovića – ističe Bilić.
Spasimo potok
A to rješenje predlaže da se sagradi prometnica u razini ostalih ulica, bez gradnje podvožnjaka ili sličnih premosnica koje su prije planirane. Tome se protive aktivisti koji smatraju da su postojeći prometni pravci dovoljni te da treba srediti prometnu regulaciju.
– Postojeće kolne komunikacije u obližnjoj Cankarevoj, Ulici Gjure Szaba i Zagrebačkoj cesti dovoljne su, odnosno pretvaranjem Zaprešićke ulice u prometnu ne bi se bitno ili uopće pridonijelo rasterećenju prometa. Od Črnomerca se također Selskom ulicom dolazi do Jaruna koja je dovoljno široka da može podnijeti i tramvajski promet, tj. može se smanjiti jedna traka za aute i pretvoriti u tramvajsku prugu. Osim toga, Jarun i Črnomerec već su povezani autobusnom linijom 109 za Dugave. Jednostavnije i isplativije bilo bi uvesti češće vožnje te linije, kao i noćnu liniju, ili uvesti novu liniju Črnomerec – Jarun. Tramvajska trasa duž potoka Črnomerec je neostvariva zbog toga što se velik dio potoka nalazi u posjedu Plive koja ne dopušta prolaz, niti počinjenje ekocida – tvrdi Danijela Kokelj iz inicijative Spasimo potok Črnomerec.
Najopsežniji zahvati trebali bi se izvesti na raskrižju sa Zagrebačkom avenijom te na zemljištu Plive i željezničkoj pruzi koja se nalazi neposredno iza postrojenja. I dok se spomenuto raskrižje može riješiti denivelacijom, kao što je to učinjeno na raskrižjima Zagrebačke sa Selskom ili Savskom. No, prijašnji su planovi predviđali prokapanje podvožnjaka ispod Plive i željezničke pruge, a to bi pak značilo prekidanje vodotoka. Iako iz Grada poručuju kako s Plivom traže „obostrano odgovarajući model rješavanja predmetnih imovinsko-pravnih odnosa“, pitanje je koliko je realno ostvariva investicija gradnje najduljeg podvožnjaka u metropoli. Aktivisti su pak uvjereni da „Pliva ne dopušta prolaz, niti počinjenje ekocida.“
Potencijalni ekocid
Upravo je potencijalni ekocid bio povod za šetnju koju je organizirala udruga Mapiranje Trešnjevke, a koja je tridesetak zainteresiranih građana provela duž cijelog toka Črnomerca od Ilice prema jugu. Voditelj šetnje, Vanja Radovanović, smatra kako bi „potok Črnomerec mogao postati parkovna poveznica sjevera i juga grada i važna rekreativna površina Črnomerca i Trešnjevke“. Osim toga, sam potok stanište je brojnih ptičjih vrsta te kukaca i guštera od kojih su neke zakonom zaštićene.
No, bez obzira na donošenje planova, projekata i dozvola, potok neće postati avenija sve dok se ne provede javna rasprava o njemu, na čemu inicijativa Spasimo potok Črnomerec inzistira, te osiguraju znatna financijska sredstva (govorimo o stotinama milijuna kuna) od kojih bi velik dio trebao biti osiguran za izvlaštenje vlasnika parcela uz potok te rušenje stotinjak objekata.
Grad upravo s izvlaštenjem ima velikih problema na gornjem dijelu toka potoka Črnomerec. Naime, radovi na njegovu uređenju su pokretani i prekidani više puta od 2009. Posljednjim projektom, iz 2015., predviđena je gradnja sabirnog kanala, geotehničkih građevina i servisnog puta od ulice Črnomerečki potok do brane.
– Ukupna površina zahvata iznosi 18.575 metara četvornih, od čega 2892 metra četvorna čini javno dobro u općoj uporabi, odnosno vodno dobro. Imovinsko-pravni odnosi rješavaju se vrlo intenzivno, a sadašnje stanje je takvo da je 40 posto imovinsko-pravno riješeno, točnije, Grad Zagreb stekao je pravo vlasništva temeljem kupoprodajnih ugovora, za 38 posto površine u zahvatu su pokrenuti postupci izvlaštenja, a u preostalom dijelu od 6 posto nalaze se površine koje su ili u vlasništvu Republike Hrvatske i za koje je također u tijeku imovinsko-pravno rješavanje ili predstavljaju javno dobro – potvrdio nam je Damir Lasić, pročelnik Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove.
Oprečna viđenja
Projekti su obuhvaćali radove od ulice Matuni, preko Vaupotićeve do već spomenute brane na Črnomercu. Iako je predviđeno da radovi završe ove godine, neriješeni imovinsko-pravni odnosi će, bez obzira na već utrošenih 120 milijuna kuna, dodatno zakomplicirati ionako kompleksnu situaciju na obroncima Medvednice. Naime, velik dio novca otišao je na sanaciju klizišta koja su se pojavljivala nakon bujica potoka te uništene kanalizacije, za koju je također „kriv“ potok. Uz to, nestalo je pet milijuna kuna za obeštećenja koje je Vodoprivreda trebala isplatiti tvrtki Tigra, vlasnika Milana Penave, poznatoj po gradnji preskupih javnih zahoda na okretištima Dubrava i Dubec.
Srećom da na podsljemenskom dijelu potoka nije potrebno graditi tramvajske pruge i avenije jer je pitanje kada bi se sve skupa dovršilo. Projekt povezivanja Črnomerca s Jarunom ionako je u fazi dugogodišnjeg planiranja, ali sudeći prema ponovnom pokušaju Grada da ishodi potrebne dozvole, mogli bismo očekivati da će za koju godinu početi radovi. Kako će potok nakon radova izgledati, gotovo je nemoguće reći s obzirom na to da građani i vlast imaju sasvim oprečna viđenja, a dosad se nisu sastali nijednom.
