U laboratoriju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” upravo se provodi analiza istovrsnih proizvoda iz Njemačke i Hrvatske, prema projektu koji je u Europskom parlamentu pokrenula zastupnica Biljana Borzan. Njime se uspoređuje kvaliteta namirnica koje se prodaju u “starom” i “novom” dijelu Europske unije.
Borzan su na projekt potaknule pritužbe hrvatskih potrošača da su proizvodi iz Europske unije koji se prodaju u Hrvatskoj često lošije kvalitete od istih proizvoda nabavljenih u starim članicama EU. Projektu je prethodilo istraživanje koje je Borzan provela s agencijom GfK na reprezentativnom uzorku od 800 građana o stavovima građana o kvaliteti proizvoda na hrvatskom tržištu.
Istraživanje je otkrilo da gotovo 83 posto hrvatskih građana smatra da su proizvodi namijenjeni tržištu istočnog dijela Europske unije lošije kvalitete od onih na policama trgovina u zapadnim članicama. Istovremeno, pokazalo je i kako 91 posto građana preferira domaće proizvode. Zabrinjavajući je podatak da više od 70 posto ispitanika smatra da nas velike korporacije sa zapada EU smatraju građanima drugog reda jer nam prodaju nekvalitetnije proizvode.
“Andrija Štampar” jedna je od pet institucija u kojima se provodi analiza kvalitete istih proizvoda koji se prodaju u Hrvatskoj i Njemačkoj. Oni su zaduženi za osvježavajuća pića – Coca-Colu, Red Bull, Pepsi Colu, sokove Happy Day, ledeni čaj Nestea te instant Jacobs kavu i pivo Heineken. Proizvodi su kupljeni u Münchenu i u posebnom “Štamparovu” vozilu prevezeni u Hrvatsku, zaštićeni od sunca i visoke temperature dodatnim rashladnim uređajima.
Analiza konzervansa, sladila…
O tijeku tog procesa razgovarali smo s prof. dr. Jasnom Bošnir, voditeljicom Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe NZJZ-a “Andrija Štampar”, koja ističe da će do kraja lipnja biti prikupljeni svi rezultati iz laboratorija koji su provodili razne analize proizvoda.
Osim laboratorija u “Andriji Štamparu”, analize se provode i na Prehrambeno-biotehnoškom fakultetu – laboratoriju za kontrolu kvalitete u prehrambenoj industriji pri Zavodu za poznavanje i kontrolu sirovina i prehrambenih proizvoda, Centru za kontrolu namirnica, u Euroinspektu Croatiacontrola d.o.o. te Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
– Nama je ovo rutinski posao – ističe Bošnir – jer laboratorij u svakom trenutku može odrediti bilo koji sastojak u proizvodu. Analiziraju se konzervansi, razne vrste kiselina, sladila te neki drugi aditivi. U pivu se analizirao postotak alkohola, ekstrakt i gorčina. Provjeravala se i nutritivna tablica iz koje se vidi energetska vrijednost, bjelančevine, masti, zasićene masne kiseline, ugljikohidrati, šećeri. Uspoređivalo se što je istaknuto na deklaracijama istih proizvoda iz Hrvatske i Njemačke, kao i koliko podaci na deklaracijama odgovaraju onomu što je utvrđeno analizom proizvoda. Dakle, provjera je dvostruka i vrlo temeljita – kaže Bošnir. Uvjerena je da nitko neće moći dovoditi u sumnju rezultate ovih analiza jer je laboratorij akreditiran po europskim standardima.
– U njemu radi 50-ak ljudi, strogo specijaliziranih za pojedina područja. Primjerice, kofein u kavi ovdje se analizira na isti se način kao i u akreditiranim laboratorijima bilo gdje u svijetu, u Njemačkoj, Nizozemskoj, Australiji, SAD-u… – napominje Bošnir.
Hrvatska agencija za hranu, ističe, pomno je birala koji će naš laboratorij što raditi. Tako u “Andriji Štamparu” nisu analizirali senzorska svojstva proizvoda jer za to nemaju stručnjake pa je to prepušteno Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu koji provjerava izgled, boju, prozirnost, okus, miris i slična obilježja pojedine namirnice.
Iskustvo u kontroli proizvoda
Laboratorij u “Andriji Štamparu” ne bavi se samo analizom hrane, nego i predmeta opće uporabe. Jedni su od rijetkih u Hrvatskoj koji provode analize gotovih obroka u dječjim vrtićima, osnovnim školama, domovima za starije osobe…”Štampar” ima veliko iskustvo u kontroli proizvoda, kontrolira i hranu koja se uvozi u Hrvatsku, a provjeravaju se i pošiljke iz trećih zemalja koje se distribuiraju dalje prema zemljama EU. To se, ilustrativno, provodi tako da se uzme uzorak neke namirnice pa, primjerice, ako u kikirikiju ima previše mikotoksina (štetne tvari koju proizvode plijesni), taj se kikiriki neće uvoziti, kaže Bošnir.
– Odgovornost je u našem poslu velika, zbog toga se nekad čini da analize traju predugo, no uzorci se moraju ponoviti ako je nešto neispravno – kaže Bošnir. Napominje da se ne boji bilo kakvih pritisaka u vezi s ovim uzorkovanjem kojim se uspoređuju proizvodi kod nas i u Njemačkoj, a nada se da ih neće ni biti. Jer, sve se radi po pravilima struke, a mi smo svi istodobno i potrošači kojima je, ističe Bošnir, stalo da konzumiraju samo ono što je sigurno i što je deklarirano na proizvodu.
Poručuje da, tko želi, u svakom trenutku može provjeriti rezultate koji su u NZJZ-u “Andrija Štampar” pohranjeni pod jedinstvenim analitičkim brojem – od toga na što je uzorak analiziran, tko je to provodio, koji su rezultati dobiveni i je li to provedeno na propisan način, pa sve do toga je li aparat za analizu toga dana radio. – Mi nismo privatni laboratorij koji je formiran radi profita, nego institucija javnog zdravstva koja je u funkciji javnog zdravlja i zdravlja potrošača – zaključuje Bošnir.
Rezultati analize proizvoda bit će objavljeni u rujnu u Europskom parlamentu. U “Štamparu” ne smiju i ne žele nagađati što će istraživanje pokazati. Slična istraživanja provedena u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj pokazala su da su neke namirnice koje se prodaju u tim zemljama nekvalitetnije od istih u zapadnom dijelu EU-a, dok, na primjer, u Sloveniji nisu utvrdili odstupanja kod pojedinih proizvoda.
