PODIJELI

Sudskim rješenjem kojim su novom vlasniku dosuđene tri “urbane vile” do kojih je došao na rasprodaji stečajne imovine nekad elitnog Golf&Country Cluba Zagreb u naselju Blato, prošli je tjedan počeo završni čin drame u raskusuravanju imovine tog velebnog golf-projekta iza kojeg su ostala potraživanja vjerovnika u iznosu većem od 125 milijuna kuna, ali i brojne afere – od ilegalnog vađenja šljunka sa savskog nasipa i istrage DORH-a, naknadne legalizacije tridesetak objekata sagrađenih izvan gabarita građevinske dozvole, ali i ostalih spornih poslova u kojima su, kako se u medijima isticalo, bili uključeni Vladimir Zagorec, Bruno Orešar, ali i bivši direktor Hrvatske poštanske banke (HPB) Josip Protega.

Plavno igralište s 18 rupa

Najnovijim sudskim rješenjem, tri “ukrasa” golf-terena iz zagrebačkog prisavskog pregrađa – urbane vile reklamiranoga gospodskog “country” cluba koje se vode kao “objekti za smještaj” dosuđene su nakon javne dražbe zagrebačkom poduzeću Nikmark za oko 4,8 milijuna kuna, odnosno po cijeni od 1,55 do 1,64 milijuna kuna za svaku, što je, kako doznajemo, gotovo upola manje od njihove početne vrijednosti, odnosno cijene koju su platili kupci nekih od drugih dvadesetak pratećih rezidencijalnih objekata golf-terena. U brojkama, objekti koje je “na bubnju” dobio novi vlasnik etažirani su i imaju tri sobe i nusprostorije u prizemlju i na katu površine nešto manje od 160 četvornih metara, svaki ima trijem i natkrivenu terasu, balkon i terasu na katu te garažu u podrumu, ali i “kućni vrt”, livadu površine od 270 do 352 četvornih metara.

No, osim tih golf-vila, tvrde upućeni, novi vlasnik Antun Mikec iz Nikmarka d.o.o. zainteresiran je i za kupnju golf-terena koji je također u stečajnoj masi zamišljenog elitnog Golf&Country Cluba – sada u stečaju svedenog, kako poručuju zlobni jezici, na obično plavno igralište s 18 rupa za gospodu u Blatu, simbolički, ali i stvarno. Naime, na tom su području česte poplave, i to blizu rezidencijalnih objekata, odvodnja nije kvalitetno riješena, a novim potencijalnim kupcima u donošenju odluke nimalo ne pomaže ni to što su “tehnički” podrumi mnogih objekata pretvoreni u prave male kućne “spa resorte”.

Kako je stvoreno

No, i način preuzimanja objekata u sastavu stečajne imovine Golf&Country Cluba govori o načinu na koji je uopće stvoreno to, kako se u medijima isticalo, prvo hrvatsko “pravo” golf-igralište. Uglavnom, golf-teren se stvarao kreditima banaka koje se poslije nisu mogle naplatiti pa su svoje tražbine predale drugim vjerovnicima. Konkretno, tri objekta na posljednjoj, četvrtoj javnoj dražbi stečajne imovine, dosuđena su Nikmarku d.o.o. koji je s Hrvatskom poštanskom bankom sklopio ugovor o prijenosu potraživanja te je, kako se navodi, to poduzeće kao prvi razlučni vjerovnik sada i oslobođeno plaćanja kupnje, što iznosi malo više od četiri milijuna kuna.

Taj odnos banaka i vjerovnika bio je ključan i u povijesti stvaranja tog, kako se često u medijima navodilo, elitnog golf-kluba koji su od samog početka pratile dubioze što su se pretvorile u gorući problem otvaranjem stečaja nosivog Golf&Country Cluba točno prije dvije godine, u lipnju 2015., te se potvrdile kao noćna mora mnogih utvrđivanjem tražbina vjerovnika, svojevrsnim planom podjele plijena, što je sudski bilo provedeno u rujnu pretprošle godine.

Naime, tada je Trgovački sud utvrdio tražbine vjerovnika Golf&Country Cluba Zagreb u stečaju u iznosu od čak 125 milijuna kuna, a prema sudskom rješenju, među vjerovnicima u drugom isplatnom redu najviše su potraživali Hrvatska poštanska banka (HPB) – 59, 26 milijuna kuna i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) – 38,6 milijuna kuna. Grad Zagreb u ime komunalne naknade i doprinosa potraživao je malo više od 7,22 milijuna kuna, a država zbog neplaćenih poreza 2,6 milijuna kuna.

Od nacionalnog interesa

Tada je počelo i razrješenje cijele priče o prvom golf-klubu u Hrvatskoj koji je, kako se u medijima isticalo, kao projekt suvlasnika tiskare Maba-Com Nikole Kovačevića i Dražena Ilekovića startao pronalaskom lokacije za golf-terene 1995., da bi ubrzo, ambicioznim razvojem projekata, uslijedile brojne afere.

Naime, lokacijska dozvola za golf-terene izdana je 1996. što je, kako se isticalo u medijima, bio ključan iskorak u realiziciji cjelokupnog projekta za koji su investitori Hrvatskim šumama platili 540.915 kuna za pravo služnosti. Prema medijskim napisima, nositeljima projekta u komunikaciji s Hrvatskim šumama pomogao je osuđeni i poslije ražalovani hrvatski general Vladimir Zagorec, koji je tada bio u Nadzornom odboru te javne tvrtke.

Zagorec je suvlasnicima i nositeljima tog zagrebačkog golf-projekta navodno poslije pomogao i pri financiranju projekta jer je bio u dobrim odnosima s čelnicima Hypo Alpe Adria banke, koja je poslije pristala financirati projekt. Kako se isticalo, investitori su tvrdili da su morali kupiti zemljište zbog nedorađenosti Zakona o pravu služnosti te je Vlada navodno zato odlučila izvlastiti zemljište i krajem 1998. proglasila gradnju golf-igrališta projektom od nacionalnog interesa.

Nakon te odluke, zemljište u Blatu navodno je kupljeno daleko ispod njegove tržišne vrijednosti te je Golf & Country Club Zagreb kupio tu zemlju od Hrvatskih šuma za, kako se navodilo, 8.6 milijuna kuna kreditom Hypo Alpe Adria banke. Bilo je otkupljeno 880.358 četvornih metara, teren je bio otvoren 2004., a tada su počeli i prvi problemi zbog eksploatacije šljunka za koju je Golf & Country Club Zagreb 2003. dobio rudarsku koncesiju.

Nositelji golf projekta potpisali su ugovor o prodaji šljunka s tvrtkom u suvlasništvu Brune Orešara s kojom je kasnije raskinut ugovor, ali eksploaticija šljunka se nastavila prekomjerno i izvan obuhvata rudarske koncesije zbog čega je Državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv šestero čelnika Golf & Country Cluba predvođenih Draženom Ilekovićem. Taj je istražni postupak Državnog odvjetništva završio sudskom nagodbom koji se čelnici Golf & Country Cluba nisu pridržavali pa je bila pokrenuta ovrha na iznos od 4,5 milijuna kuna.

Teren s greškom

Promjenom urbanističkog plana Zagreba, na zemljištu golf-igrališta u Blatu bila je omogućena i gradnja pa je nakon prvotnog igrališta s devet rupa počela gradnja, kako se isticalo, naselja za smještaj igrača i natjecatelja koja je poslije pretvorena u gradnju objekata, vila mnogo većih nego što je bilo predviđeno građevinskom dozvolom. Za taj su projekt čelnici Golf & Country Cluba kontaktirali banke i izabrali Hrvatsku poštansku banku kojoj je na čelu tada bio Josip Protega, kojem se poslije počelo suditi u aferi Bankomat. Prema medijskim napisima, novi im je partner dao kredit pod znatno nepovoljnijim uvjetima, odnosno uz veće kamate.

U tom je projektu, kako se pisalo, Hypo Alpe Adria banka bila isplaćena, a zatim je u projekt bilo uloženo 128,6 milijuna kuna. I taj je projekt završio aferom kada je 2008. građevinska inspekcija utvrdila kako je 31 od ukupno 54 vile u projektu Golf & Country Cluba sagrađeno izvan gabarita građevinske dozvole. Ti su objekti, kako je poslije objavljeno, naknadno legalizirani, a sada su predmet prodaje i jedino „opipljivo sredstvo za namirenje nagomilanih dugova“. No, kako se ističe, prodaja tih objekata samo je početak namirenja vjerovnika nositelja tog, kako se isticalo, elitnog kluba u zagrebačkom Blatu. Uskoro bi, prema najavama, mogao biti prodan i teren. Izbušen s 18 rupa, naravno.

PODIJELI