PODIJELI

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ovih je dana odobrila spajanje Optime i H1 telekoma, a Hrvatskom Telekomu za tri je godine produljena koncentracija s Optimom. O rezultatima i posljedicama tog spajanja razgovarali smo s Đurom Luburom, stalnim sudskim vještakom za telekomunikacije.

Moramo li biti zabrinuti zbog takve koncentracije u telekomunikacijama?

Smatram da se Hrvatski Telekom nije borio za Optimu i H1 primarno zbog duga koji imaju prema njemu ili brige za tržište, iako takve floskule lijepo zvuče. Zato to i ne treba promatrati u kontekstu uobičajenih poslovnih transakcija, nego želje, a očito i mogućnosti, da se osnaži ionako prejaka tržišna pozicija HT-a i smanji razina tržišnog natjecanja. A koliko je tržišno natjecanje važno, možda je najbolje pojasniti činjenicom kako su ulaskom Tele2 na tržište cijene mobilnih usluga toliko pale da hrvatski građani i gospodarstvo, u odnosu na cijene prije Tele2, štede pet milijuna kuna dnevno.

Znači li ta odluka AZTN-a da se na dulje vrijeme možemo oprostiti s nižim cijenama telekomunikacijskih usluga?

Telekomunikacijske usluge u nepokretnim mrežama su nam među najlošijima i najskupljima u Europi. Da se razumijemo, HT radi odličan posao za svoje vlasnike, njemačku državu i Deutsche Telekom, a u tome očito imaju svesrdnu pomoć i nekih ljudi na odgovornim pozicijama kojima je posao štititi interese Republike Hrvatske i njezinih građana, a ne interese Njemačke. Tu odluku AZTN-a smatram sramotnom i vjerujem da je mnogim poštenim ljudima tamo ovih dana neugodno reći gdje rade. Paradoksalno je da će upravo ta odluka Agencije koja bi trebala štititi tržišno natjecanje, dovesti do smanjene razine tržišnog natjecanja, a to neizbježno vodi u lošije usluge i veće cijene.

Opravdanja tipa ‘ako bi propali HT i Optima, korisnici bi i onako morali izabrati HT jer je on najveći i ima infrastrukturu’ su suluda jer su ljudi postali korisnici H1 i Optime upravo zato što nisu htjeli biti korisnici HT-a. Ovime im se ukida pravo na slobodan izbor i prisiljava da budu pod kapom HT-a, barem dok im ne isteknu ugovori. Unatoč ozbiljnom udarcu na konkurentnost, još uvijek imamo nekoliko vrlo kvalitetnih i stabilnih alternativnih operatora u nepokretnim mrežama, a i VIP i Tele2 mogu putem mobilne tehnologije doista kvalitetno i povoljno pružiti brzi internet u cijeloj državi.

Možemo li očekivati povećanje brzine interneta, koji je najsporiji u EU?

Gledajte, unatoč svim pričama i lijepim riječima, HT, niti itko drugi tko bi bio u njihovoj poziciji da de facto ima monopol, nikada neće ulagati više nego što mora. Oni će do beskonačnosti koristiti staru i lošu bakrenu mrežu koja je davno otplaćena jer im je to uvijek isplativije nego graditi nove moderne nepokretne mreže. Barem ih neće graditi koliko bi gradili da postoji adekvatna konkurencija. Dakako, ulagat će u gradovima gdje je to isplativije i gdje postoji konkurencija pa će to prikazivati kao golemu stvar. No, ova odluka AZTN-a će, smatram, dovesti do još većeg zaostajanja za normalnim svijetom, posebice u manje naseljenim područjima.

AZTN, čini se, ništa nije naučio iz slučaja Agrokor, kojemu su godinama odobravali stvaranje monopola pripajanjem brojnih tvrtki. Tko njih nadzire jer djeluju kao ‘država u državi’?

Da, očito mnogi nisu ništa naučili. Tu ne mislim samo na AZTN, nego i neke druge ljude na vrlo odgovornim pozicijama koji su imali načina to spriječiti, a nisu, iako su sa svime bili na vrijeme upoznati. Ne zaboravite da je država putem Hrvatske poštanske banke indirektni vlasnik H1, dakle, sve se to događa uz potpuno jasan blagoslov države ili barem određenih pojedinaca na visokim pozicijama.

Znate, kad nekoj kompaniji dopustite da drži 80 posto tržišta nepokretnih komunikacija, vi ste im ustvari predali državu jer oni koji drže 80 posto tržišta kontroliraju protok gotovo svih informacija i odlučuju u kojem smjeru i kojim intenzitetom će se razvijati Hrvatska. Hrvatski je Telekom, smatram, ‘država u državi’, a AZTN i neki drugi koji bi trebali štititi interese Republike Hrvatske i njezinih građana svojim postupcima izgledaju mi samo kao eksponenti i izvršitelji interesa njih i njihovih vlasnika.

Može li nešto u vezi te koncentracije telekoma učiniti HAKOM? Kakva su vaša očekivanja?

Nakon što nas je AZTN-a svojom odlukom vratio desetak godina unatrag, u same početke liberalizacije telekom-tržišta, uloga HAKOM-a postaje još značajnija. Očekujem da HAKOM na sve propisane načine, posebice pozitivnom diskriminacijom, snažno pomogne svim operatorima koji nisu u sastavu HT grupe, kako ih HT svojom veličinom i tržišnom snagom ne bi dodatno ugušio. Očekujem i da država smanjenjem nameta i na sve druge moguće načine olakša opstanak postojećim i ulazak na tržište novim operatorima koji nisu u sastavu HT grupe. Upravo iz budućih postupaka bit će moguće potpuno jasno shvatiti tko štiti interese hrvatskih građana i gospodarstva, a tko strane interese.

PODIJELI