PODIJELI

Spontanost je ključna za naše odmore. Trenirani smo da radimo unutar određenih dnevnih programa i često tu naviku nosimo sa sobom i na svoje godišnje odmore. Promijenite plan u skladu s trenutačnom željom ili pobudom. Kad završava godišnji odmor, pametno je doći kući tako da se ima barem jedan cijeli dan slobodno, dan prije nego što će se krenuti na posao. Prije nego što počnete raditi, omogućite svojoj duši i tijelu barem mali prijelazni period, tijekom kojeg ćete se ”iskopčati” iz ritma odmora.

Previše aktivnosti

Ne čini li vam se da vam je ovo od nekud poznato: otišao čovjek na godišnji odmor, na more. Dok je bio tamo, istegnuo je mišić igrajući se cijeli dan, nenaviknut, s djecom i loptom na plaži. Pola odmora proveo je u prevrtanju od bolova, izgledajući kao kuhani rak, zbog opekotina od sunca. I konačno, nabio je dva i pol kilograma zbog previše hrane. Kući se vratio večer prije nego što je trebao početi raditi, a u poštanskom sandučiću našao ”srdačne pozdrave” iznesene u brojnim računima. Prije nego što se uopće raspakirao, došao je do vrlo važne spoznaje: tek sada bi mu trebao jedan pošteni odmor. U našem potrošačkom društvu odmor može predstavljati dvije različite stvari. Na jednom kraju spektra može značiti relaksaciju, vrijeme kad se čovjek malo zaustavi i dopusti suncu da mu rasprši misli o hrpama dopisa u uredu. S druge strane, može biti i vrijeme povećane potrošnje.

Pravo je pitanje može li odmor biti godišnja rekreacija i razonoda sabijena u dva tjedna? Je li moguće donijeti kući trajni osjećaj zadovoljstva, a ne tek da još neko vrijeme samo promatramo kako nam blijedi preplanula koža?

U potrazi za odmorom koji će učiniti čovjeka zadovoljnim u sljedećih jedanaest mjeseci, odnosno koji neće rezultirati time da čovjeku treba drugi odmor nakon što je jedan završio, postoji nekoliko mogućih tumačenja neuspjelih godišnjih odmora. Prvi i najčešći je činjenica da se previše aktivnosti natrpa u premalo vremena. Poneki put, kad ljudi osjećaju da im u njihovu svakodnevnom životu nedostaje zabave ili uzbuđenja, pokušavaju to nadoknaditi za vrijeme odmora. I to s takvim obimnim dnevnim programima koji ih fizički potpuno iscrpi na kraju tjedna.

Odmak od rutine

Drugi je problem izbor vremena. Kad vas dnevni tempo rada na radnome mjestu počinje previše iscrpljivati, vrijeme je da napravite pauzu. Međutim, mnogi ljudi zanemare taj problem i ostave tu pauzu za toliko željno očekivan godišnji odmor, dakle u vrijeme kad već dobrano zagaze u stanje depresije i umora. Kad se počnu pakirati za odlazak na odmor, shvate da više nisu u stanju ostaviti svoje probleme kod kuće i da neće moći uživati bilo gdje drugdje.

Mnoge od nas muči osjećaj da će na odmoru potrošiti teško stečen novac. Možda imaju mnogo preče potrebe (npr. slanje djeteta na školovanje itd.). Možda se osjećamo mnogo bolje kad potrošimo novac na svoju obitelj, a ne na sebe. Možda nam nije teško potrošiti novac za nešto što ćemo posjedovati – za nešto što možemo vidjeti i dodirnuti – ali nam je mnogo teže potrošiti novac za neko novo osobno iskustvo ili doživljaj.

Svatko ima potrebu da negdje otputuje na odmor. Ne može se dovoljno istaknuti koliko je važno takvo provođenje odmora. Postoji kumulativni oblik stresa, a javlja se kod ljudi koji intenzivno rade na određenom poslu, bez obzira na to je li taj posao odgoj i briga oko dvoje ili troje djece, rad u uredu prepunom stranaka ili pak iscrpljujući rad poljoprivrednika. Za takvog rada vrlo se lako dogodi da čovjek bude ”zarobljen” u toj svojoj ulozi, tako da su drugi aspekti njegove ličnosti stavljeni u pozadinu ili se izgube ako takva situacija potraje dulje vrijeme. Godišnji odmori pružaju šansu da se prekine s tim načinom života i daju ljudima priliku da ponovno otkriju zanemarene dijelove svoje ličnosti.

Budite spontani

Ima ljudi koji upadaju u kolotečinu, monotoniju godišnjih odmora, kada stalno idu u isto vrijeme na isto mjesto. Takvi odmori, u kojima su nekad uživali, više ne odmaraju, ne regeneriraju niti oduševljavaju. Sigurnost koju pruža takva rutina i već poznato mjesto, kombinirana s određenim strahom, nelagodom i neizvjesnošću od novih mjesta i nepoznatog, otežava pronalaženje novog zgodnog mjesta za odmor ili neku aktivnost u kojoj bi se moglo istinski uživati.

Spontanost je ključna za naše odmore. Trenirani smo da radimo unutar određenog dnevnog ritma i često tu naviku nosimo sa sobom i na svoje godišnje odmore. Nije loše imati dnevni program, ali mora se imati na umu da mi nismo njegovi robovi. Promijenite plan u skladu s trenutačnom željom ili pobudom. Na primjer, planirali ste cijeli dan besposličariti na plaži, uz dobru knjigu. Sve ste sredili oko mjesta na kojemu ležite, pri ruci vam je čak i hladno piće, međutim, sunce je prejako, a knjiga nije previše zanimljiva. Ostavite sve. Odite i prebacite se na nešto drugo. Međutim, neki će ljudi trpjeti neugodnu situaciju cijeli dan jer su za taj dan planirali plažu i tako mora biti. Ali, zapravo tako ne mora biti.

Godišnji je odmor sve ono što čovjeka odvaja od dnevne uobičajene rutine i omogućava skrivenim dijelovima naše ličnosti da ožive, obnove se i preporode. Napravite u mislima inventuru samoga sebe.

S malo istraživačkog rada možete doći do novih ideja o tome kako da se sa svojeg sljedećeg odmora vratite sa smiješkom, a ne mrzovoljni i s opekotinama od sunca.

(dr. Ivo Belan)

PODIJELI