PODIJELI

Kako je krenulo, za dokazivanje nepokolebljivog nacionalnog duha koji se ne plaši povijesnih sablasti uskoro bi mogao biti dovoljan plan grada, posebno ona izdanja koja u privitku imaju popis ulica. Pa, gospodo desničari, ima u Zagrebu još pritajenih heroja, ilegalaca, aktivista svih vrsta koji bi, odreknemo li antifašizmu posljednji tračak valjanosti, mogli postati itekako suspektni.

Evo, recimo, Božidar Adžija, narodni heroj, jedan od osnivača KPH, što su ga, ako će se to još smjeti tako formulirati, 1941. u kerestinečkom zatvoru ubili ustaše. Od osnivača KPH na planu grada još bi se našao Andrija Žaja, što ga je snašla ista kerestinečka sudbina, a kad smo već kod ljevičara, što ih je endehaovski kvislinški režim, što u Kerestincu, što na Dotršćini, što drugdje, likvidirao u prvim danima rata (a imaju ulice i trgove), mogla bi se po takvom ključu otvoriti rasprava i o novinaru i publicistu Otokaru Keršovaniju ili književniku Augustu Cesarcu koji je na zidu kerestinečke ćelije ostavio za sobom poznatu parolu „Živjela sovjetska Hrvatska!“.

Naposljetku, tu je i Robert Domany, sudionik Španjolskog građanskog rata, NOB-a i narodni heroj, ubijen 1942. od četničke ruke, koji se zajedno s bratom Rudolfom našao u imenu još postojeće Ulice braće Domany.

A onda bi se, u drugoj rundi, za sve one poznate i nepoznate zaslužnike za to što smo se u Drugom svjetskom ratu uopće našli na pobjedničkoj strani, a ploče s imenima odavna su im skinute i zamijenjene, moglo preimenovati i Spomen-park Dotršćinu i Ulicu Kerestinečkih žrtava u Gajnicama. U trećoj rundi moglo bi se, pak, kriminalizirati upotrebu fraze „crvena Trešnjevka“, u čijem se rasteru k tome nalaze i Adžijina i Žajina ulica, a onda, iako nema izravne veze s ulicama i trgovima, trajno zabraniti emitiranje serije „Nepokoreni grad“ jer naslovom sigurno nekoga vrijeđa.

Kad smo već spomenuli Gajnice, jedna mala međunarodna usporedba: tamo se, među ostalim, nalazi Meksička ulica, nazvana po istoimenoj američkoj saveznoj državi, i tu nema spora. U nedalekom Beču postoji, pak, Meksički trg koji je, što nije baš općepoznat podatak, dobio ime zato što je Meksiko bio jedina država koja je 1938. u Ligi naroda digla glas protiv pripajanja Austrije Hitlerovu „rajhu“. U svjetlu ovdašnje histerije ulica i trgova (bi li bilo primjereno reći, uličarske i trgovačke?) s takvom bi zemljom valjda trebalo post-festum prekinuti odnose. Tek toliko, za bolju prošlost.

PODIJELI