PODIJELI

Univerzijada prije 30 godina bio je trenutak kada je Zagreb postao velegrad, no najviše me razveselio entuzijazam svih Zagrepčana u prihvaćanju tog projekta, izjavio je za Zagrebački list Mirko Novosel, prvi operativac tog najvećeg sportskog natjecanja kojemu je Zagreb, ali i Hrvatska, ikad svjedočio, uoči velike obljetnice tog događaja održanog od 8. do 19. srpnja 1987.

Najtrofejniji hrvatski košarkaški trener i glavni tajnik Univerzijade pritom je otkrio i više nepoznatih detalja – trikova kojim su se istaknuti Zagrepčani i on poslužili kako bi Univerzijada bila održana u našem gradu, način na koji je izabrana maskota Zagi, ali i kako su onemogućeni i spriječeni protivnici gradnje brojnih sportskih objekata širom Zagreba i temeljite rekonstrukcije grada, uključivši i obnovu gradskog središta – tadašnjeg Trga Republike, a sada Trga bana Josipa Jelačića.

U ‘izvidnici’

– Cijela priča oko Univerzijade zapravo je počela 1982. Osim što sam bio trener Cibone, bio sam i na godinu dana izabran za predsjednika SOFK-e (Saveza organizacija fizičke kulture, op.a) grada Zagreba. Mi smo na jednom od sastanaka raspravljali kao da se tog časa u Zagrebu dogodila katastrofa sportske infrastrukture. Iz bazena Športsko-rekreacijskog centra Šalata rasla je trava, vaterpolisti Mladosti morali su igrati u Ljubljani, a istodobno je i Cibona trenirala u vrlo teškim uvjetima. Razgovarali smo i dogovorili se da pokušamo ići s organizacijom neke velike priredbe. Bili smo svjesni da tadašnja Jugoslavija i Zagreb nikad neće moći biti organizator Olimpijskih igara, ali zaključili smo da bi bilo dobro ići na organizaciju Univerzijade koja je po svom obimu bila odmah nakon Olimpijskih igara – istaknuo je Novosel, dodajući kako je to tada bilo veliko svjetsko natjecanje, uvertira za Olimpijske igre na koje su velike sile na probu slale svoje buduće olimpijske šampione.

– U ‘izvidnici’ što sve treba učiniti za kandidaturu za domaćina Univerzijade, Novosel je s tadašnjim tajnikom SOFK-e Zagreba Marijanom Malovićem otišao u Bruxelles, u sjedište Međunarodnog sveučilišnog sportskog saveza (FISU).
– Imali smo dosta tešku situaciju. Jugoslavija je tada bila pod tihim sankcijama FISU-a jer je u Beogradu 1974. trebala biti Univerzijada koja je u posljednji trenutak otkazana. No, na tom sastanku u Bruxellesu glavni tajnik FISU-a Roch Campana ipak nam je sugerirao da pokušamo i dođemo na njihovu prvu sljedeću sjednicu održanu krajem 1982. u Rimu. Taj sastanak bio je vrlo uspješan – rekao je Novosel, otkrivajući i prvu tajnu u lobiranju nakon kojeg je Zagreb dobio Univerzijadu u konkurenciji mnogo većih i uspješnijih gradova.

Više pročitajte u tiskanom izdanju Zagrebačkog Lista.

PODIJELI