PODIJELI

U Zagrebu je održana prva međunarodna konferencija o graševini pod nazivom Graševina bez granica, koja je okupila vodeće proizvođače graševine, laškog rizlinga i grašca (talijanskog rizlinga) u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj i Austriji.

Golem potencijal

– Kada govorimo o graševini, odmah pomislimo na vrhunsko hrvatsko vino iz Slavonije ili Podunavlja. To najzastupljenije hrvatsko vino kao sorta uzgaja se na 4.688,44 hektara, što čini 24,8 % ukupnih sorti u Hrvatskoj te je stavlja na prvo mjesto.

Broj trsova na kojima uspijeva graševina u Hrvatskoj čak je 21.328.778 komada. Proizvodnja graševine procjenjuje se na 17 – 20 milijuna litara godišnje, a starost većine vinograda 4 – 11 godina, stoga je potencijal golem.

-Smatram da je graševina najznačajnija sorta i vino regije, pod različitim nazivima, koje će u svome daljnjem razvoju tek dati puni potencijal – rekao je Igor Barbarić, tajnik udruženja vinarstva HGK-Vina Croatica.

Marijan Knežević, potpredsjednik udruge Graševina Croatica, istaknuo je pak da je prva konferencija o graševini bila prigoda da se, prije svega, naši gosti iz pet zemalja regije u potpunosti upoznaju s vrhunskim graševinama iz Slavonije, Baranje i Srijema, i to kušajući vina svakoga od 19 podruma koji su članovi udruge Graševina Croatica.

– Udrugu smo pokrenuli 2011. godine, kada smo stavili naglasak samo na graševinu, a tijekom ovih godina profilirali smo i sve ostale sorte naših podruma – rekao je.

Bila je ovo prigoda da se pobliže upoznamo i sa smjerovima i stilovima graševine, koje dolaze iz nama susjednih zemalja. Saša Špiranec dodao je kako je cilj konferencije bio predstaviti potencijale graševine, čije točno porijeklo sorte nije poznato, ali se zna da nije iz Francuske, već možda iz Rumunjske. No, zahvaljujući trudu hrvatskih vinogradara i vinara, postala je najzastupljenija domaća sorta vina, ispred plavca malog i malvazije.

Vino za gemišt

Graševina je potvrđena i kao prestižno, iznimno vrijedno vino različitih stilova poput izbornih berbi prosušenih bobica ili za pjenušce. Prikladna je i prepoznata kao svakodnevno vino odličnog omjera cijene i kvalitete, a uzgaja se od Srijema, preko Slavonije, Moslavine do Plešivice i Zaprešića.

Međutim, nije uvijek bilo tako. To nekad podcijenjeno vino, naročito grašac u Srbiji, bilo je vino za gemišt. U Hrvatskoj sada u tri velike vinarije (Belje, Iločki podrumi i PP Orahovica) graševinu, ali i druga vina, uspješno proizvode žene kao glavni enolozi.

U Kutjevu, koje ima i Festival graševine, prinosi su od sedam do 11 tona po hektaru ili dva do 2,5 kilograma po trsu, ističe Ivica Perak na primjedbu stranih stručnjaka o velikim prinosima nauštrb kvalitete vina. Možda je nekad i bilo tako, ali već dugo si to poznati i priznati kutjevački vinari ne mogu priuštiti.

Cijena graševine, pak, najveća je u Mađarskoj, oko 15 eura, dok se kod nas kvalitetna graševina u trgovinama može naći već za 35 kuna, a vrhunska za 55 kuna.

Od hrvatskih proizvođača graševine predstavili su se: Belje, Krauthaker, Iločki podrumi, Vino Buhač, PP Orahovica, Feravino, Kalazić, Vina Antunović, Vina Papak, Erdutski vinogradi, Mihalj, Perak, Sontaki i Markota.

PODIJELI