PODIJELI

Iako prevladava mišljenje da je država loš gospodar, u Zagrebu ima najviše državne imovine u cijeloj zemlji.

Država tako u Zagrebu raspolaže sa 2538 stanova i 2750 poslovnih prostora, rekli su nam u Ministarstvu državne imovine, gdje smo potražili odgovor, koji smo dugo čekali, o tome što će biti s državnom imovinom u Gradu nakon donošenja novog zakonodavnog okvira.

Dodaju da je tijeku izrada Registra državne imovine, što je dosad svaka nova vladajuća garnitura najavljivala, te novog zakonskog okvira, jer državnu imovinu nikad, od utemeljenja samostalne Hrvatske, kako za vrijeme Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP-a) i poslije DUUDI-ja, nije pratio potreban zakonodavni okvir.

Rezervni položaj

Naime, prvi Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom u vlasništvu RH donesen je tek 2010. godine, uz neke dorade i izmjene 2013. Trenutačno je Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom objavljen 16. lipnja te stavljen u javnu raspravu.

Prošlo je prvih šest mjeseci od osnivanja novog Ministarstva državne imovine, a jedna od većih prepreka je, kažu, nedovoljan broj ljudi jer Ministarstvo ima 114 zaposlenih državnih službenika, od čega ih je 93 zaposleno na neodređeno vrijeme, a 21 na određeno vrijeme. Malo je to u odnosu na druga ministarstva i nabujalu državnu administraciju, gdje se broj zaposlenih u ministarstvima mjeri u više stotina, plus brojne prateće agencije, ali i mnogo ako se gleda na njihovu nisku učinkovitost, odnosno slabe rezultate rada.

Primjerice, prethodnik DUUDI-ja bio je AUDIO koji je imao čak 211 službenika, a koji su snagom zakona 2013. godine postali državni službenici te ih je preuzeo DUUDI. Dana 13. studenoga 2016. godine, neposredno prije početka rada novoutemeljenog Ministarstva, DUUDI je imao 128 zaposlenih državnih službenika te je sve državne službenike preuzelo Ministarstvo državne imovine.

Ipak, unutarnjom reorganizacijom, većina, 70-ak zaposlenih, nedavno je iz Dežmanove, gdje je i sjedište novog Ministarstva, samo s drugog kućnog broja u Dežmanovu prolazu iz najužeg centra grada preseljena u Planinsku ulicu kod Veterinarskog fakulteta. Država pritom nije žalila platiti ni duple dnevnice privatnoj IT tvrtki za prekovremeni rad vikendom da ih što prije preseli na rezervni položaj. Riječ je d.o.o Državne nekretnine.
No, znatno veći problem od nemogućnosti “provjetravanja” državnih službenika – koji praktično ne mogu dobiti otkaz, kad uhljebi jednom zasnuju radni odnos u državnoj administraciji preko debele veze – je čak 60.000 neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

To je alarmantan broj jer su i sudovi zatrpani parnicama vezanim za državnu imovinu, koje se desetljećima vuku. Stoga u Ministarstvu ističu da u svom radu stavljaju naglasak na jačanje izravne suradnje s općinama, gradovima i županijama, uz određivanje prioriteta rješavanja nagomilanih neriješenih predmeta tijekom posljednjih godina.

Učinak i vrijednost

Osim toga, uređenjem statusa imovine u vlasništvu RH na razini ministarstva i njezinim resornim upravljanjem, Vlada kao najviše upravljačko tijelo u državi u svakom trenutku ima uvid u stanje, uporabljivost i raspoloživi potencijal imovine. Ministarstvo je mjesto najvišeg odlučivanja i pouzdan servis Vlade, ali i jamstvo prema ukupnoj političkoj javnosti da će se imovinom upravljati odgovorno i učinkovito. Putem ministarstva Vlada ostvaruje znatno veći autoritet u donošenju sigurnih, zdravih i utemeljenih odluka.

Foto: Marin Vajdić

Nije tajna da su pojedine odluke HFP-a, što zbog dokazane korupcije, bilo da se ona mjerila u vrijednosti peke od 300-tinjak kuna za člana Uprave HFP-a, ili pravno upitne, koje su poslije padale na sudovima, bile posve neutemeljene. Pokazalo se da je Upravni odbor HFP-a, u kojemu su godinama sjedili potpredsjednici Vlada, ministri financija i gospodarstva, bez obzira na stranačku pripadnost, ali i pojedini sindikalni čelnici i stručni članovi iz samog HFP-a, bio posve nedorastao zadatku.

Radilo se o raspolaganju stečenom državnom imovinom, koju su prijašnje generacije stvarale cijele radne vjekove, a koja je olako puštena da propada ili čak završi u pogrešnim rukama. Krimen takve pretvorbe i privatizacije plaćat ćemo još veoma dugo.
S druge strane, Hrvatska zajednica županija želi sada da ponovno, nakon 17 godina, dobiju upravu a ne samo lokalnu samoupravu, koja zapravo znači obveze podmirivanja komunalnih računa za školstvo, vrtiće i zdravstvo, bez raspolaganja prirodnim resursima na svojem području, kao što su to koncesije za plaže, što je sad izbilo u javnost. Iako je, primjerice, od 100 plaža u Šibensko-kninskoj županiji, desetak pod koncesijama, investitori žele koncesiju na plažu ili pomorsko dobro i prije nego što krenu u bilo kakvu investiciju.

No, mišljenje DORH-a obično je negativno na takve zahtjeve županija, koje nastoje aktivirati resurse, što u praksi znači i odustajanje investitora od ulaganja, koja pune proračun, ali i otvaraju nova radna mjesta. Sada samo pet županija, među njima su i Grad Zagreb i Zagrebačka županija, više puni državni proračun nego što od njega dobivaju.

Osim toga, državna imovina u Hrvatskoj ili je zapuštena ili nedovoljno iskorištena, i velik je nesrazmjer između ostvarenog učinka i vrijednosti imovine. I to je jedan od razloga zbog kojeg je osnovano Ministarstvo državne imovine. Predmet kao što je državna imovina u Hrvatskoj je toliko izazovan i značajan, a tako zapušten tijekom svih ovih godina pa da smo imali dvije agencije, dva DUUDI-ja, ne bismo je stigli urediti, ističu u Ministarstvu.

Prazni poslovni prostori

Ministarstvo državne imovine trenutačno je u procesu formiranja Radne skupine za izradu novog Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave (JLS-a). Nakon izrade novog zakona, može se očekivati raspisivanje većeg broja natječaja za poslovne prostore pa će se tako raspisati natječaji za poslovne prostore i u Gradu Zagrebu.

Foto: Marin Vajdić

Ministarstvo nekretninama, konkretno poslovnim prostorima, raspolaže sukladno aktualnom Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom te Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora. Uobičajeni postupci upravljanja u prvome su redu objavljivanje javnih natječaja za zakup ili natječaja za organizacije civilnog društva za njihovo korištenje.
Za prazne poslovne prostore, a takvih nije malo u Zagrebu, razmatra se mogućnost natječaja za njihov otkup, a za one koji su trenutačno u zakupu, pripremaju se izmjene i dopune Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora zbog ubrzanja njihova aktiviranja i postupka otkupa. Ostali oblici raspolaganja su mogućnost darovanja i zamjena u skladu s aktualnim zakonskim odredbama.

Primjerice, Grad Zagreb i država dogovorili su zamjenu nekretnina u poznatoj kavani Medulić, na uglu Iice i Medulićeve ulice, a kavana koja već godinama ne radi, trebala bi postati drogerija. Grad Zagreb u odnosu na druge gradove specifičan je utoliko što se najveći broj poslovnih prostora u vlasništvu države, kao što Vjesnikov neboder, danas gotovo posve prazan, nalazi upravo u Zagrebu.

Procjena vrijednosti nekretnina glavni je preduvjet za raspolaganje nekretninama i unosi se u evidenciju nekretnina te se tako dobiva i vrijednost ukupne državne imovine. Upravo je u tijeku procjena svih nekretnina u državi pa zasad Ministarstvo ne raspolaže informacijom o kojoj je vrijednosti točno riječ.

Umjesto zaključka, vrijednost državne imovine nije samo u novcu, nego i u odnosu vlasnika prema onome što nije njegovo već mu je samo dano na upravljanje, a samim tim još je i vrjednije.

 

PODIJELI