PODIJELI

Znamo što se događa s knjižarama, ali što se događa sa zagrebačkim antikvarijatima?

Imaju li smisla trgovine u kojima se otkupljuju i prodaju stare i rabljene knjige, zemljovidi, autografi, prema viđenjima jednih, ili romantični dućani s policama prepunim vrijednim neistraženim knjigama, prema viđenju drugih, te kako se prilagođavaju trendovima na tržištu? Prošetali smo i provjerili: Studio, Biblos, Jesenski i Turk, Dominović, alternativniji Što čitaš?.

Web kao katalog

Postoje crna ”gatanja” na temu budućnosti antikvarijata. Voditeljica Jesenskog i Turka Adriana Pletikos rekla je da postoje zahvaljujući malom dijelu građanstva koje još uvijek ima potrebu i znatiželju za knjigama i obrazovanjem, ubrajajući u tu skupinu i stanovnike gradova u kojima knjižare i antikvarijati ne postoje, te da se sve više knjiga prodaje putem web shopa. U pravu je, s povećanjem prodaje knjiga putem weba složili su se i naši ostali sugovornici, ali i istaknuli da nije sve baš tako crno kako se čini. U Studiju su rekli da kupci više ne istražuju njihove police satima, web shop koriste kao katalog i u dućan dolaze s točno određenim zahtjevima, u Biblosu kažu da se, bez obzira na povećanu internetsku prodaju te zatvaranje Algoritma, promet nije povećao, ali ni pao.

– Kada smo 2011. godine otvorili, a učinak krize i pada kupovne moći već je bio očit, u odnosu na 2008. prodaja knjiga pala je za 70 posto, govorili su nam da smo ludi. Ali, mi preživljavamo i dalje – rekao je vlasnik anarhističkog Što čitaš? Marko Strpić.

Njihova poslovna logika je- kupuj ono što se može prodati, što je publici zanimljivo, što je njima blisko i u čemu se prepoznaju. Specijalizirali su se za književnost, sociologiju i filozofiju, razlikuju se po društveno angažiranim knjigama na temu anarhizma i ljudskih prava. Primijetili su povećan interes za dječju literaturu koju objašnjavaju kvalitetom priča i slikovnica poznatih umjetnika te animatora koji su postali svjetski poznati.

Knjige drže cijenu

Istu logiku otkupa ima i vlasnik Daniel Glavan (Biblos), uz stilski dodatak da je knjiga kulturno vrijedna.

– Knjižare su prepune komercijalnih naslova koje nitko ne kupuje, mi smo se okrenuli kvaliteti. I najbolje idu knjige kojih nema posljednjih 30 godina, za koje od uspostave Hrvatske nije bilo izdanja, a koje su ujedno i obvezna studentska literatura: Jungovi ”Čovjek i njegovi simboli”, Kantova ”Kritika čistog uma”, ”Izvori za hrvatsku povijesti” Nade Klaić, Mumfordov ”Grad u istoriji” – kaže Glavan.

U antikvarijatu Dominović, kao i u ostalima, najbolje ide beletristika, a očit im je i interes zagrebačke publike za povijesne teme, uvijek aktualne ”partizane” i ”ustaše”, uz razradu malo recentnijih događaja iz turbulentne hrvatske povijesti.

– Imamo mnogo upita za knjige koje su se u knjižarama rasprodale unatrag pet godina, ali mi držimo klasična izdanja od 50-ih do 70-ih godina. Eventualno, ako nešto naleti – objasnio je Hrvoje Labaš.

Uvijek naleti, a kako dođe, tako i ode.

– ”Moja borba” Karla Ovea Knausgarda 50 je kuna jeftinija nego u knjižarama. Ljudi žele recentna izdanja, ”Drugi spol” De Beauvoir, knjige o Nikoli Tesli, biografije Brucea Springsteena, ”Kapitalizam i šizofrenija” Gillesa Deleuzea i Felixa Guattarija itd. – objašnjava Tatjana Smoljić iz Studija.

Priznaje, ljetna štiva su udžbenici, a, iako imaju pokrivena sva područja, otkupljuju hrvatske autore na stranim jezicima koje ponude turistima, a imaju i stalne kupce znanstvene fantastike i šaha.

– Primijetili su da idu i vodiči kroz gradove i rječnici. Ne znam putuju li ljudi sve više ili jednostavno odlaze živjeti izvan Hrvatske pa se pripremaju – nastavila je Smoljić.

”Prave” antikvarne knjige, stare i rijetke, slabo se prodaju. Svaki antikvarijat ima krugove kolekcionara, ali interes je u konstantnom padu. Šteta, nađu se poslastice: prvi hrvatski prijevod Julesa Vernea ”Put na mjesec” iz 1875. godine, prvo izdanje “Ježeve kuće” iz 1949., linorezi Ede Murtića uz stihove Vlade Gotovca iz 1971., prvo izdanje Čerinove biografije Janka Polića Kamova iz 1913. godine… Knjige još uvijek drže cijenu

PODIJELI