PODIJELI

U sjeni formiranja gradske vlasti i konstituiranja Gradske skupštine u režiji Bandić-Esih-HDZ, a daleko ispod radara šire javnosti, ZG Holding je krajem lipnja objavio neobvezujući javni poziv za iskazivanje interesa za “komercijalizaciju”, odnosno za kupoprodaju, zakup ili pravo građenja za dvadeset iznimno vrijednih nekretnina svojedobno procijenjenih na čak 2,5 milijarda kuna!

Na bubnju, odnosno u tom javnom pozivu, traže se zainteresirani za preostalu vrijednu gradsku srebrninu – odmaralište u Velom Lošinju, hostele u Dugoj uvali, Skradinu, Skradu i na otoku Krku, za kamp “Veli Jože” u Savudriji, pansion odnosno zimovalište u Kranjskoj Gori, nekretnine na otoku Silbi, građevinska zemljišta i slobodne poslovne prostore na Žitnjaku, zemljište nedaleko od Ikee pokraj Dugog Sela, asfaltnu baza u Kutini, poslovne komplekse u strogom središtu Zagreba i na Trešnjevci, uključujući zaključno čak i zgradu Uprave Holdinga u Vukovarskoj ulici!

U javnom pozivu objavljenom na internetskim stranicama ZG Holdinga nije objavljen rok za iskazivanje interesa za navedene nekretnine, ali, kako se saznaje, krajem ljeta proces “komercijalizacije” mogao bi se nastaviti raspisivanjem javnog natječaja ili više njih.

Svrha – ispitivanje težišta

Javni poziv ZG Holdinga, prema objavljenom tekstu, ima za “svrhu ispitivanje tržišta u vezi s komercijalizacijom navedenih nekretnina i ne predstavlja obvezujuću ponudu za kupoprodaju, zakup, osnivanje prava građenja ili drugu vrstu komercijalizacije predmetnih nekretnina, niti Zagrebački holding d. o. o. ima bilo kakve obveze prema ponuditeljima koji iskažu interes s osnova ovog javnog poziva za bilo koju vrstu komercijalizacije pojedine nekretnine”.

Nadalje, ističe se kako će Zagrebački holding d. o. o. na temelju prikupljenih iskaza interesa za pojedinu vrstu komercijalizacije za navedene nekretnine, a za koje posebno stručno povjerenstvo ocijeni kako su prihvatljive, pozvati ponuditelje da apliciraju na javni natječaj, koji će biti objavljen u javnim glasilima i na službenim stranicama Zagrebačkog holdinga i Podružnice Upravljanje nekretninama.

Dakle, prema tekstu poziva, svi zainteresirani mogu iskazati zanimanje hoće li određenu nekretninu kupiti od Holdinga, unajmiti je, zatražiti pravo građenja ili ponuditi neki drukčiji oblik komercijalizacije – što god to značilo. Ovisno o interesu potencijalnih ponuđača, Uprava Holdinga naknadno će ih pozvati, na temelju diskrecijske ocjene vlastita stručnog povjerenstva, da apliciraju na javnom natječaju.

Kako se u medijima navodilo, među nekretninama Holdinga, svojedobno procjenjivanim na 2,5 milijarda kuna, nalaze se ljetni biseri – odmarališta i hosteli u Savudriji, na Kvarneru u Skradu i Skradinu. Neke od tih vrijednih nekretnina Holding je više puta pokušao prodati, a naročito kamp “Veli Jože” u Savudriji koji je, prema medijskim napisima, još prije dvije i pol godine prodavan za oko 180 milijuna kuna. Upućeni tvrde da je poseban biser hostel “Loda” na vrlo atraktivnoj lokaciji – u staroj gradskoj jezgri Skradina, gradića nedaleko od sve popularnijeg i posjećenijeg Nacionalnog parka Krka. U ponudi je i oko 20 tisuća gradskih kvadrata na otoku Silbi, a kao specijalitet ponude upućeni navode odmaralište “Vladimir Nazor” u strogom centru Kranjske Gore, udaljeno samo nekoliko stotina metara od poznatog i popularnog skijališta i s kapacitetom od 100 ležajeva, ali i posebno ističu zaboravljenog favorita ponude – hostel “Jelen” u Skradu, u Gorskom kotaru.

U ponudi je i poslovni kompleks od čak 6887 četvornih metara na kojem je osam zgrada i dvorište koje koristi Vodoopskrba i odvodnja d.o.o, u strogom centru Zagreba u Patačićkinoj ulici, ali zaključno i zgrada Uprave Holdinga u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici gdje se namjeravaju “komercijalizirati” dvije etaže s oko 5900 kvadrata korisnog prostora.

U Holdingu nam nisu službeno odgovorili koja je ukupna procijenjena vrijednost nekretnina na bubnju, kao ni krajnji rok za iskazivanje interesa i moguće raspisivanje javnog natječaja, ali neslužbeno saznajemo da je ovaj poziv prvi korak u novoj strategiji upravljanja nekretninama jer je, kako nam je rečeno, krajnji cilj da se sve nekretnine koje ne služe za “core business Holdinga napokon iskoriste na tržištu”. Naravno, odgovor zašto se to pokušava u sjeni formiranja nove gradske vlasti kada je pozornost javnosti usmjerena na političke dogovore, sasvim očekivano, nismo dobili.

Lov u mutnom

No, kako su mediji prenijeli izjavu predsjednice Holdinga Ane Stojić Deban, ovo je ipak znatan iskorak jer će se prvi put na tržištu naći sve dosad neiskorištene nekretnine Holdinga.

– Ovaj javni poziv ima za svrhu ispitivanje tržišta o komercijalizaciji tih nekretnina i ne predstavlja obvezujuću ponudu za kupoprodaju, zakup i osnivanje prava građenja prema ponuđačima koji iskažu interes. Tim ispitivanjem saznat ćemo koje nekretnine imaju najviše potencijala i bit će uvrštene u strategiju upravljanja nekretninama, koja bi trebala biti gotova do kraja godine. Nakon toga vidjet ćemo koji je model komercijalizacije najbolji za Holding – rekla je Ana Stojić Deban, a objavio Jutarnji list.

No, iako ona ističe da je upravo taj, široj javnosti i Zagrepčanima nepoznat javni poziv, važan korak u cjelovitoj strategiji upravljanja gradskim nekretninama, oporbeni čelnici koje smo kontaktirali imaju potpuno drukčije – negativno mišljenje.

– To je svakako još jedan način netransparentnog upravljanja. Možemo reći kako se ovdje opet pokušava u razdoblju do konstituiranja kontrolnih mehanizama ‘loviti u mutnom’ što, naravno, znači kako se javni interes podređuje nekom drugom – rekao je Saša Molan, potpredsjednik gradskog SDP-a, dodajući kako uopće ne dvoji o motivima tog javnog poziva.

– Svakako je riječ o politički motiviranoj ‘komercijalizaciji’ s nečijim utjecajem privatnog karaktera, odnosno pogodovanju određenim interesima koji nisu u interesu građana Zagreba. Cilj je ‘pretvorba’ imovine Grada za malo novca u ruke umreženih pojedinaca, odnosno nešto što bi moglo nazvati finalnom fazom privatizacije iz 90-ih. Dobro znamo kako je okarakterizirana tadašnja privatizacija – kaže Molan, zaključujući kako je posljednji javni poziv samo nastavak dugogodišnjih problema u upravaljanju ZG Holdingom.

– Nažalost, aktualna vlast – gradonačelnik Bandić, gradska uprava i Uprava ZG Holdinga – godinama pokazuju kako nemaju viziju i kvalitetnu strategiju upravljanja resursima u vlasništvu Grada Zagreba, uključujući i ZG Holding. Problem je toliko velik da još uvijek imovina nije u potpunosti popisana, a posebno nedovoljno i vrlo sporo rješavaju se imovinsko-pravni odnosi, zbog čega su prihodi od imovine ispod 2 % ukupnog proračuna Grada.

Stotine milijuna kuna koje bi trebalo uprihodovati kvalitetnim upravljanjem imovinom izostaju svake godine, a građani Zagreba ostaju zakinuti za realizaciju mnogih projekata. Nedostatak kvalitetnih projekata za razvoj Grada, racionalizacije ZG Holdinga i skupe komunalne usluge su konstante u posljednjih osam godina u Zagrebu- zaključuje Molan.

Sličnog je mišljenja i Sandra Švaljek, čelnica oporbene stranke – nezavisne liste s njezinim imenom.

– Ne znam točno koji su motivi za raspisivanje tog javnog poziva upravo sada. Pitam se zašto te nekretnine već nisu privedene optimalnoj svrsi, ako se zna da je prije četiri godine počeo program restrukturiranja Holdinga te da je već 2014. napravljena analitička podloga za strategiju komercijalizacije i uključivanja privatnog sektora – kaže Sandra Švaljek, tvrdeći da je ta “komercijalizacija” možda imala i drukčije motive.

Cijena i korist

– Prije bih rekla da bi komercijalizacija dijela Holdingovih nekretnina mogla biti interesno motivirana, odnosno motivirana interesima aktualnoga gradonačelnika i njegovih pajdaša. Mi koji nismo sudjelovali u koalicijskim dogovorima triju stranaka ne znamo što je bio predmet tih dogovora, ali možemo pretpostaviti da je i članstvo u Upravi Holdinga bio predmet raspodjele plijena među njima. Ako je tako, onda bi uskoro Bandić mogao izgubiti dio kontrole nad Holdingom, dok će netko drugi doći u poziciju da Holdingove resurse usmjerava u vlastitu korist. Stoga je raspisivanje javnog poziva sada zadnja prilika da se sklope neki poslovi u isključivom interesu Bandića i ljudi iz njemu najbližih krugova. No, to su samo nagađanja – zaključuje Švaljek dodajući i kako, prema njezinu mišljenju, nekretninama u vlasništvu Holdinga prije svega treba upravljati pažnjom dobrog gospodara, što trenutačno nije slučaj.

Jednako je oštar i Tomislav Stojak, predstavnik HNS-a u Gradskoj skupštini.

– S obzirom na to da je ZGH pripremio oglas s kojim očito želi dobiti relevantne ponude o interesu za njegove nekretnine, jasno je da se priprema velika rasprodaja kako bi se smanjile kreditne obveze Holdinga. Ako se jave zainteresirani kupci za odmarališta/hostele podružnice ZGH-a “Vladimir Nazor”, a koje čine gotovo dvije trećine ponuđenih nekretnina, djeca grada Zagreba neće moći putovati i družiti se na spomenutim lokacijama, već im ostaje isključivo hostel u Crikvenici i Grad mladih, za koji svi znamo da je u vrlo lošem stanju – poručuje Stojak, dodajući i kako je cijena i korist te “komercijalizacije” upitna.

– Diskutabilna je okvirna tržišna cijena navedenih nekretnina, smatramo da bi Grad Zagreb puno više dobio kada bi pojedine nekretnine stavio na međunarodni natječaj u smislu gradnje hotelsko-turističkih i ugostiteljskih sadržaja na spomenutim lokacijama po principu, recimo, Grad daje zemljište i infrastrukturu, a strani partner investira ostalo na određeno dulje vremensko razdoblje, s naglaskom da se prihodi ili dobit dijele u dogovorenom omjeru.

Mišljenja smo da tržišna cijena može porasti kod, primjerice, Savudrije jer je ZGH, koliko nam je poznato, u taj kamp s 3 zvjezdice uložio znatna sredstva i ostvario dodatnu vrijednost u slučaju prodaje. Također, ako se sva navedena odmarališta prodaju, podružnica ‘Vladimir Nazor’ može se odmah ukinuti jer s dva ili tri objekta više ne može tržišno funkcionirati, već isključivo kao ustanova – rekao je Stojak, ne libeći se navodeći i moguće skrivene motive “komercijalizacije”.

– Drugo, nadamo se da iza nekih oglašenih nekretnina ne stoje ničiji skriveni interesi, isto kao što je nužno potrebno kod nekih objekata i lokacija (recimo, Savudrija, Skradin i Silba) provjeriti stvarno stanje vlasništva, kao i kod Kranjske gore jer je, prema dostupnim informacijama, vlasništvo nad pojedinim dijelovima te nekretnine veoma zamršeno. O vremenu i trenutku stavljanja ovakvog jednog oglasa nema smisla spekulirati, trebalo je u taj proces već odavno krenuti ali, kada već dulje vrijeme nemamo pravih informacija o planu restrukturiranja Holdinga, što su konzultanti po tom pitanju preporučili, koji su planovi s poboljšanjem usluge komunalnih usluga, i u konačnici smanjenje njihovih previsokih cijena, onda imamo pravo biti skeptični i nepovjerljivi po tom pitanju – zaključuje Stojak.

Iako bi bilo vrijedno čuti i mišljenje platforme Zagreb je naš o pitanju komercijalizacije gradskih nekretnina, njihov odgovor na naš upit do zaključenja ovog broja nije stigao. Kako bi zlobnici rekli, u ovom slučaju komercijalizacije netko drugi je umjesto njih rekao – Zagreb je naš.

‘Shopping’ lista ZG Holdinga

1. Odmaralište u Velom Lošinju (Villa Milda i Depadansa)
2. Hostel ‘Cvrčak’, Duga Uvala
3. Hostel ‘Halugice’, Punat
4. Hostel ‘Loda’, Skradin
5. Hostel ‘Jelen’, Skrad
6. Hostel ‘Zlatokrila’, Veli Lošinj
7. Kompleks Kamp ‘Veli Jože’ u Savudriji
8. Nekretnine na otoku Silba
9. Poslovna zgrada – uprava Holdinga u Ulici grada Vukovara 41.
10. Poslovni kompleks, Patačićkina 1b
11. Folnegovićeva 1, Zagreb, zemljište unutar Vodoopskrbe
12. Oborovo, zemljište i proizvodno-tehnološka cjelina
13. Asfaltna baza Kutina, Slavonska bb, Kutina
14. Mandićeva ulica, poslovni prostor, zgrade i hala
15. Građevinsko zemljište – Žitnjak u blizini City Centra East
16. Nova cesta, objekti i zemljišta
17. Kranjska Gora, odmaralište ‘Vladimir Nazor’
18. Slobodni prostori i zemljišta na Zagrebačkom velesajmu
19. Slobodni prostori i zemljišta pokraj Robnih terminala Zagreb
20. Slobodni prostori i zemljišta na upravljanju podružnice ZET-a

 

PODIJELI