Ekspresnim razrješenjem Nadzornog odbora (NO) HRT-a koji je u svom posljednjem izvješću naveo da je DORH-u proslijedio dokumentaciju o “slučajevima koji su mogli biti posljedica mogućih koruptivnih radnji i nezakonitih aktivnosti pojedinih osoba na HRT-u”, prošli je tjedan naprasno završila višemjesečna drama na zagrebačkom Prisavlju.
Tek se sada široj javnosti otkrivaju pojedinosti višegodišnjih dubioznih poslova uprave javnog medijskog servisa, sumnjive nabave programa iz tzv. vanjske produkcije “teške” desetke milijuna kuna, kao i sumnjiva sklapanja izvansudskih nagodbi i javna nabava. HRT je trenutačno bez nadzora, a to sve, naravno, ide na teret građana koji plaćaju 80 kuna mjesečne radiotelevizijske pristojbe i pritom dobivaju sve negledljiviji televizijski program.
Razlozi kaosa
Smjena nadzornika zakonitosti rada i poslovanja uprave i rukovoditelja HRT-a uslijedila je nakon dosad najkritičnijega godišnjeg izvješća o nadzoru javne radiotelevizije, i to upravo za prošlu 2016. u kojem se, i to već u uvodnom pismu saborskim zastupnicima, objašnjavaju razlozi kaosa – česte političke smjene glavnih šefova, “čistke” nepodobnih urednika i novinara s katastrofalnim posljedicama na kvalitetu programa, ali i na financijsku stabilnost javnog medijskog servisa.
“2016. je u svakom pogledu bila izazovna za rad i poslovanje HRT-a, tijekom koje su djelovala tri različita sastava Ravnateljstva HRT-a, a dužnost glavnog ravnatelja HRT-a obnašale su tri različite osobe. Nekoliko puta u potpunosti se mijenjala urednička struktura HRT-a, uključujući i gotovo kompletni postav glavnih urednika radijskih i televizijskih programskih kanala HRT-a. Od 1. listopada do 11. studenoga 2016. HRT je poslovao bez zakonskog zastupnika i odgovorne osobe, odnosno nije imao glavnog ravnatelja.
Televizijski i radijski program emitirao se bez unaprijed utvrđene programske sheme, a satnice pojedinih emisija mijenjale su se sa svakom promjenom poslovodne ili uredničke strukture HRT-a. Nepostojanje programske sheme uzrokovalo je česte zahtjeve za izvanrednim rebalansima financijskog plana HRT-a te je u tom smislu bilo zahtjeva za rebalansom financijskog plana, čak i zbog potrebe pojedinih televizijskih prijenosa, kao što je to bio slučaj s prijenosom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti iz Knina, 5. kolovoza 2016., a sve zbog neadekvatnog planiranja programskih troškova i nepostojanja programske sheme”, upozorio je Nadzorni odbor.
No, to pismo saborskim zastupnicima u uvodu izvješća NO-a bila je samo uvertira u gorući problem na koji su dotad upozoravali samo rijetki mediji – netransparentnu nabavu “audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača” – zloglasnu vanjsku produkciju gdje se, bez jasnih kriterija i pravila, bacalo novac građana dobiven od RTV pristojbe, i to izabranim “producentima” prema izboru prisavskih šefova.
HRT-ova škola kuhanja
Ublaženo rečeno, nabava djela iz “vanjske produkcije” (što je zakonska obveza HRT-a) obavljala se netransparentno, bez jasno definiranih kriterija vrednovanja projekata, a ugovori s pojedinim neovisnim producentima sklapali su se i prije isteka roka za predaju prijava na javni poziv. Zbog toga je i Nadzorni odbor zatražio od Ministarstva kulture provođenje upravnog nadzora te je o otome obavijestio i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora.
Uglavnom, mnogo toga bil je o sporno – od kriterija naručivanja, u nekim slučajevima, čak i notorno bezvrijednih emisija – kulinarskih TV formata gdje su nas u “Školi kuhanja” učili čak i kako kuhati jaja, serijala o “Balkanskoj kuhinji” jednog poznatog novinskog kolumnista koja nikad nije isporučen HRT-u iako je plaćeno 25 posto vrijednosti serijala, pa sve do, kako se poslije u medijima isticalo, naručivanja megaprojekta – s gotovo 10 milijuna kuna sufinanciranog filma i serije “General” o životu generala Ante Gotovine redatelja Antuna Vrdoljaka.
Podsjećamo, jednog od prvih šefova HRT-a u samostalnoj Hrvatskoj koji je za taj javni servis rekao i da bi trebao biti – katedrala duha. Upravo za taj projekt, zaključen u posljednjim danima mandata v.d. ravnatelja Siniše Kovačića, NO je naveo značaj “diskrecijskog” prava prisavskih šefova u odlučivanju kome će dati novac preplatnika za proizvodnju djela iz vanjske produkcije.
“Nadzorni odbor nije odlučivao o davanju suglasnosti na sklapanje ugovora za nabavu djela ‘General’, s obzirom na govora vrijednosti do deset milijuna kuna.”
Kako je sada raspušteni NO u svom posljednjem izvješću isticao, upravo je zbog nejasno definiranih kriterija vrednovanja projekata vanjske produkcije i nepoštivanja rokova zatražio od Ministarstva kulture provođenje upravnog nadzora te je o o tome obavijestio i nadležni saborski odbor.
-Ministarstvo kulture provelo je u veljači 2017. upravni nadzor nad zakonitošću općih akata HRT-a, kojima se uređuju postupci nabave audiovizualnih djela te je odredilo da se u odnosu na kvalitetu sadržaja programa, definiraju kriteriji za odabir audiovizualnih djela, kako bi se osigurala nabava djela iznimne vrijednosti te transparentnost u odabiru audiovizualnih djela. Upravni nadzor nad provedbom korištenja sredstava državne potpore za nabavu audiovizualnih djela Ministarstvo kulture nije provelo – ističu u N-u i naglašavaju kako, unatoč propisanim mjerama upravnog nadzora, glavni ravnatelj HRT-a do navedenog izvješća predanog 30. lipnja 2017., nije izvršio odgovarajuće izmjene i dopune tih općih akata, niti je sklopljen tzv. koregulacijski ugovor, kojim su se pod nadzorom Vijeća za elektroničke medije, trebala urediti međusobna pitanja HRT-a i neovisnih producenata.
Izvansudske nagodbe
No, osim sporne nabave programa, Nadzorni odbor HRT naglasio je i kako je upravo tijekom 2016. i ove godine više puta iskazivao svoju zabrinutost zbog smanjenog obima vlastite programske proizvodnje HRT-a, kao i zbog loših rezultata gledanosti koja je, kako se ističe, u konstantnom padu.
-Umjesto dramskih i dokumentarnih serija, koje bi trebale biti najveći dio nabave od neovisnih producenata, HRT je tijekom 2016. od njih nabavljao kulinarske i slične emisije, bez neke veće trajne vrijednosti, koje je mogao i samostalno proizvesti. S obzirom na takvu programsku politiku, prosječni dnevni doseg (RCH) bio je u konstantnom padu pa je tako Hrvatski radio u 2016. imao smanjen prosječni dnevni doseg za 0,33 % u odnosu na 2015. godinu, dok je Hrvatska radiotelevizija imala manji prosječni dnevni doseg za čak 1,30 % u odnosu na 2015. Posljedica smanjenog dnevnog dosega i nedostatka programske sheme odrazile su se i na komercijalne prihode od oglašavanja, koji su u 2016. bili manji od prihoda koje je HRT ostvarivao u 2013., 2014. i 2015. godini – ističe se u priopćenju.
Nadzorni odbor skrenuo je pozornost i na to da je iskazana dobit u 2016., u iznosu od 30,3 milijuna kuna, u najvećem dijelu ostvarena kao rezultat utjecaja pozitivnih tečajnih razlika i smanjenja kamatnih stopa na tržištu, a ne kao rezultat povećanja obima komercijalne djelatnosti HRT-a ili ostvarenih ušteda.
Zaključno, NO je prije smjene dao i veliku packu prisavskim šefovima na njihova sklapanja izvansudskih nagodbi. Među ostalim, o izvansudskoj nagodbi s Jadran filmom, vezano uz projekt “Grička vještica” ali i na izvansudske nagodbe iz radnih sporova.
-Primijetili smo da HRT nema propisanih procedura u svezi predlaganja i sklapanja izvansudskih nagodbi te njihovo sklapanje ovisi isključivo o volji glavnog ravnatelja HRT-a, bez obzira na vrijednost sudskog spora i s tim povezane izvansudske nagodbe. Nadzorni odbor primijetio je da su se u pojedinim sudskim predmetima, izvansudske nagodbe sklapale a da prethodno u tim predmetima nije održana ili dovršena glavna rasprava. Nadzorni odbor također je primijetio da su se izvansudske nagodbe u radnim sporovima tijekom 2016. sklapale čak i zbog ‘diskriminacije po političkoj osnovi’, zbog čega je HRT u jednom od slučajeva, a temeljem sklopljene nagodbe, isplatio, vjerovali ili ne, čak i sadašnjem šefu poslovanja HRT-a 85.000 kuna za naknadu štete, iako pritom glavna rasprava u tom radnom sporu nije bila ni dovršena!
Regresna odgovornost
U NO-u ističu kako niti u jednom slučaju izgubljenog spora ili izvansudske nagodbe, a koje su uglavnom bile na štetu HRT-a, nije bila zatražena regresna odgovornost odgovorne osobe, zbog čijih je nezakonitih odluka došlo do radnog spora.
Kako bi zlobni jezici rekli, ovakve tvrdnje nadzornika javne radiotelevizije potvrđuju i teze cinika koji govore da se u slučaju HRT-a ne govori o javnom servisu, već o javnoj kući.
Pritom će uvođenje reda, prema svemu sudeći, pričekati neka druga, bolja vremena.
-S obzirom na to da su pojedine izvansudske nagodbe u čudnim okolnostima bile sklopljene na teret HRT-a, ali i zbog drugih slučajeva koji su mogli biti posljedica mogućih koruptivnih radnji i nezakonitih aktivnosti pojedinih odgovornih osoba na HRT-u, Nadzorni odbor proslijedio je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, na znanje i nadležno postupanje sljedeća izvješća interne revizije i Državnog ureda za reviziju o nabavi audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača, Izvješće interne revizije HRT-a o okolnostima sklapanja izvansudske nagodbe s Jadran filmom – Izvješće interne revizije HRT-a o okolnostima sklapanja ostalih izvansudskih nagodbi, uključujući i izvansudske nagodbe iz radnih sporova te Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji učinkovitosti javne nabave u javnoj ustanovi Hrvatska radiotelevizija – ističe se u posljednjem izvještaju sada raspuštenog NO-a.
Epilog se, naravno, još čeka – ili, kako bi cinici rekli – neka institucije rade svoj posao.
-Nadzorni odbor nema saznanja da bi do dana izrade ovoga Godišnjeg izvješća za 2016. (30. lipanj 2017.) bili provedeni bilo kakvi izvidi od strane nadležnog državnog odvjetništva – zaključuju u posljednjem priopćenju nedavnog razriješenog NO-a.
‘SMJELI’ POTEZ RAVNATELJSTVA HRT-a
Nakon smjene NO-a, poslali im odluke o plaćama na suglasnost!
Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u petak prijepodne, 14. srpnja, samo sat i pol nakon što je Hrvatski sabor i službeno razriješio Nadzorni odbor (NO) HRT-a, uputio je već razriješenim članovima NO-a na davanje zakonom propisane prethodne suglasnosti na više važnih općih akata – uključivši i odluke o plaćama i pravima glavnog ravnatelja, odluke o plaćama ostalih rukovoditelja, glavnog tajnika, pomoćnika ravnatelja i glavnih urednika, ali i pravilnik o plaćama i drugim pravima radnika na HRT-u.
Glavni ravnatelj HRT-a pritom je zatražio suglasnost na temelju odredbe Zakona o HRT-u, kojom je određeno da se određene odluke ili akti donose uz mišljenje ili suglasnost Nadzornog odbora HRT-a, a ako se Nadzorni odbor HRT-a ne očituje u roku od 30 dana od dana traženja, smatra se da je dano pozitivno mišljenje, odnosno suglasnost. Postupak procedure donošenja tih akata, a nakon smjene Nadzornog odbora, potvrdili su i s HRT-a.
-Obavješćujemo vas da je glavnome ravnatelju Hrvatske radiotelevizije tek jučer dostavljeno mišljenje Radničkoga vijeća Hrvatske radiotelevizije o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika. Tijekom današnjega prijepodneva objedinjena je sva potrebna dokumentacija te je sukladno propisima upućena na odobrenje Nadzornome odboru Hrvatske radiotelevizije – potvrdili su prošli petak s HRT-a.
Odluka vodstva HRT-a uslijedila je nakon što je Nadzorni odbor javne radiotelevizije na svojoj sjednici 5. srpnja jednoglasno odbio dati suglasnost na predložene izmjene i dopune Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika HRT-a, na odluku o plaćama glavnog tajnika i pomoćnika glavnog ravnatelja HRT-a te je upozorio glavnog ravnatelja na zakonsku obavezu dostave zatraženih podataka jer je njihovim nedostavljanjem, kako se navodi, protuzakonito onemogućio provedbu nadzornih aktivnosti iz nadležnosti NO-a.
