PODIJELI

Postoji li tajna – ili više njih – dugog i zdravog života? To je pitanje postavljeno skupini medicinskih stručnjaka i ovdje je 10 njihovih tajni, najvažnijih savjeta za postizanje zdravog i dugog života. 

1. Radite ono što vas čini sretnima

Eksperti mentalne medicine, psihijatri i psiholozi tvrde da su sretne osobe znatno otpornije na bolesti. Dobro zdravlje temeljeno je na snažnom unutarnjem zadovoljstvu i sposobnosti da se izvuče najbolje iz okolnosti koje nisu idealne. Ako u nekim nepovoljnim situacijama možete sebe prisiliti da razmišljate o lijepim i sretnim stvarima i događajima, postoji vjerojatnost da ćete postići zaista dobro raspoloženje. Vi ste taj koji boji vaš svijet u ružičasto ili sivo!

2. Smijte se često i glasno

Pravi, dobar smijeh (kad se za trbuh hvatate ili se gotovo upiškite) jedan je od najboljih lijekova protiv tjeskobe. Sposobnost osobe da se smije i da cijeni smiješne stvari također je važan podatak o njoj i koristan indikator stanja njezina zdravlja, kao što su i drugi podaci, na primjer, krvni tlak, brzina pulsa, tjelesna težina itd.

3. Preuzmite odgovornost za svoj stav prema bolesti

Specijalist pedijatar Mathews kaže da bolest ne smije nikad biti “štaka” na koju će se netko osloniti, posebno u djetinjstvu. Ako dijete procijeni da mu “biti bolestan” pruža mogućnost manipulacije i kontrole okoline, nastavit će upotrebljavati to “oruđe” i poslije kao odrasla osoba. Bolest mora biti nešto što se mora svladati. Ako to nije tako, odnosno ako bolest postaje korisna za osobu, stanje te osobe neće se nikad poboljšati.

4. Osigurajte si dobar noćni san

Spavanje je najefikasniji način da se postigne stupanj odmora i osvježenja koji je potreban središnjem živčanom sustavu da bi mogao obavljati svoje aktivnosti. Ne samo noćni san, nego i nekoliko minuta dremuckanja tijekom dana ima povoljan i koristan učinak na organizam, a naročito u prevenciji oboljenja uzrokovanih stresom. Dr. Gnap, stručnjak za poremećaje sna, kaže da moramo nekoliko puta dnevno zaustaviti svoje aktivnosti na nekoliko minuta, opustiti se i pokušati si zamisliti vrlo ugodne scene. To će pomoći da “reprogramiramo” svoj mozak pa će možda i problemi s pušenjem, uzimanjem prekomjernih količina hrane, alkohola (i droge) biti lakše savladivi.

5. Već danas poduzmite nešto u vezi s vlastitim nezdravim stres-signalima

Psihosomatska oboljenja izazvana su i održavaju se stresom i emotivnim napetostima. Medicinski psiholozi tvrde da svakodnevne bolesti u svojoj pozadini imaju isto toliko psihičkog koliko i fizičkog. Glavobolje, prehlade, križobolje – mogu biti znakovi da nešto nije u redu. I to je obično nešto s čim se osoba ne želi suočiti. Fizičke se tegobe, čini se, nekako više respektiraju nego emotivne i čovjek se s njima lakše nosi. Prema tome, mi se izbjegavamo suočiti s onim u nama pa se “prehladimo”. Stres sam po sebi niti je dobar, niti loš. On je sastavni dio života. Međutim, ono što je važno je način na koji se prema njemu odnosimo. – Valja naučiti razumjeti naše vlastite pojedinačne stres-signale i upotrijebiti te informacije na konstruktivan način, umjesto potisnuti ih negdje unutar sebe gdje su poput tempirane bombe – upozorava psiholog Frendenberger.

6. Uživajte u uzbuđenju od pozitivnog stresa

Potpuno odsustvo svih stresova nije formula za zdravo življenje. Određena količina stresa od vitalne je važnosti za opće blagostanje. Prof. Selye, velik istraživač, kaže: – Nažalost, postoji znatna konfuzija o tome što je uopće stres i kako s njim postupati. Stres je tjelesni nespecifičan odgovor na bilo kakav zahtjev kojemu je organizam izložen, bez obzira na to je li taj zahtjev ugodan ili ne. Sjediti u zubarskoj stolici stresna je situacija, ali je također stresna situacija i izmjenjivanje strastvenih poljubaca medu ljubavnicima. U oba slučaja vaš se puls ubrzava, disanje je ubrzano, a i srce jače kuca. Ipak, koji bi se čovjek na ovome svijetu odrekao tako ugodnog ljubljenja samo zbog prisutnog stresa? Naš cilj ne smije biti potpuno izbjegavanje stresa.

7. Njegujte radoznalost koju ste pokazivali kao dijete

Ljudska bića imaju jaku genetsku predispoziciju da budu radoznala, žele istraživati, čak i u starijoj dobi. Međutim, u ljudskom društvu taj je nagon često osujećen. Prekomjerno i prečesto onemogućavanje tog nagona na kraju nepovoljno utječe na opće stanje organizma.

8. Nastojte barem povremeno postići unutarnji mir i tišinu

Medicinski stručnjaci već su davno utvrdili da tišina igra važnu ulogu u ozdravljenju. To i je jedan od razloga što se bolesniku najčešće propisuje mirovanje u krevetu. Postalo je očito da kod čovjeka stanja duboke unutrašnje tišine imaju veliku snagu da povrate ravnotežu i harmoniju kod mnogih fizičkih i psihičkih oboljenja. Većina ljudi, kao žrtve današnjeg tempa života, ne mogu izdržati pola sata ili čak nekoliko minuta tišine, a da ne postanu razdražljivi ili nervozni. Kako postići to stanje mira? Mnogi iskušavaju različite tehnike meditacije i relaksacije, dok si drugi pomažu dugim šetnjama u prirodi, ribolovom, ležanjem na plaži ili trčanjem.

9. Vodite brigu o tome što i koliko jedete

Budući da su u osnovi svake hrane kemijski spojevi, treba voditi brigu o tome da si osiguramo uravnoteženu i raznovrsnu ishranu, što je od temeljne važnosti za dobro zdravlje.

10. Budite prisni s onima koje volite

Površan, brz poljubac u obraz ne može biti zamjena za topli zagrljaj, kao što ni konvencionalno rukovanje ne može biti zamjena za ruku koja nježno dodirne i pomiluje – kaže poznati antropolog Montagu u svojoj knjizi “Dodirivanje”. On objašnjava: – Na tijek i rezultat mnogih bolesti znatno utječe i kvaliteta podrške dodirom.

(Autor: dr. Ivo Belan)

PODIJELI