PODIJELI

S novim zamjenikom župana Zagrebačke županije Hrvojem Frankićem razgovarali smo o Zagrebačkom prstenu, gospodarskom razvoju, vinskim cestama, EU fondovima i planovima za razvoj jedne od tri županije koje u državni proračun više uplaćuju nego što iz njega uzimaju.

Koja su vaša zaduženja na mjestu zamjenika župana Zagrebačke županije?

– Budući da sam po struci diplomirani ekonomist s višegodišnjim iskustvom prvenstveno u privatnom sektoru, a potom i u javnom, u Zagrebačkoj županiji zadužen sam za resor gospodarstva, kao i resore poljoprivrede i prometa, ali i prosvjete za koju Županija i ove godine izdvaja veliki iznos od 40 posto ukupnog proračuna. Drago mi je da svojim iskustvom i znanjem mogu sudjelovati u kreiranju javnih politika zajedno s kolegicom Nadicom Žužak i naravno najdugovječnijim županom u Republici Hrvatskoj Stjepanom Kožićem, kojeg profesionalno iznimno cijenim i poštujem.

Kako ste se snašli na novoj funkciji i koji su izazovi pred vama?

– Svakako najbolja priprema za funkciju zamjenika župana bila mi je funkcija zamjenika gradonačelnika Grada Samobora koju sam obnašao od 2009. do 2013. godine, a potom i funkcija pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo koju sam obnašao sve do ovih posljednjih lokalnih izbora. Angažman u Gradu Samoboru pomogao mi je da upoznam kako sustav funkcionira i na mikro i na makrorazini i moram priznati da mi je to iskustvo iznimno dragocjeno sada kada obnašam dužnost zamjenika župana. Iako tu dužnost obnašam tek nekoliko mjeseci, mislim da sam se dobro snašao jer poznajem rad Zagrebačke županije od prije. Naravno, želja i cilj nam je da se županijska dobra praksa upravljanja nastavi i ubuduće što je zapravo izazov sam po sebi – ostati i dalje u vrhu, odnosno nastaviti kvalitetno raditi u svim segmentima djelovanja.

Što je danas tzv. Zagrebački prsten i što bi on trebao biti po vašem viđenju?

– Zagrebački prsten, kako popularno zovemo našu županiju, danas je zelena oaza oko glavnog grada koja svojim brojnim gospodarskim, turističkim, prirodnim i kulturnim predispozicijama nudi čitav niz mogućnosti za rad i život. Koristimo naš specifični geografski položaj razvijajući naših 20-ak gospodarskih zona, a ulažemo i u razvoj ruralnih krajeva, posebice prometne, komunalne i druge prateće infrastrukture, pa sjajni rezultati ne izostaju. Najveća potvrda ispravnosti takve politike dolazi nam u obliku domaćih i stranih tvrtki koje sele svoje pogone upravo na naše područje, a tu je i zadovoljstvo naših poduzetnika klimom koju za njih stvaramo – smatram da u tom smjeru trebamo nastaviti ulagati naše financijske, stručne i administrativne kapacitete kako bismo se dodatno gospodarski razvijali.

Zagreb je doživio turistički procvat. Ima li mjesta i za županiju na turističkoj karti?

– Ne samo da ima mjesta nego se županija već i pozicionirala na toj karti i postala atraktivnom turističkom destinacijom koja iz godine u godinu bilježi izrazito pozitivne turističke rezultate. Naravno da je tome pridonijela blizina Zagreba, a pogotovo činjenica da se za svega pola sata vožnje iz metropole može doći u zelenu oazu i uživati u gastronomiji, kulturnim sadržajima, tradiciji… Svoju turističku prepoznatljivost nastavit ćemo graditi na razvoju zdravstvenog turizma. Osim prirodnim ljepotama priroda nas je nagradila i nalazištem naftalana, derivata nafte koje se osim u Ivanić-Gradu nalazi još samo u Azerbajdžanu, a njegova su ljekovita svojstva u liječenju kožnih i upalnih reumatskih bolesti prepoznali brojni gosti iz cijelog svijeta. To je iznimna prilika da Zagrebačku županiju pozicioniramo na lječilišnoj karti svijeta i postanemo prepoznatljivo odredište zdravstvenog turizma. Kako bi to ostvarili, upravo su tijeku 40 milijuna kuna vrijedni radovi dogradnje Specijalne bolnice Naftalan, čime će se povećati njeni kapaciteti i sadržaji. Uz lječilišni turizam razvijamo i cikloturizam kao jednu od najbrže rastućih grana turizma. Prema posljednjim podacima, Europa bilježi gotovo 60 milijuna aktivnih biciklista i taj potencijal moramo iskoristiti.

Obišli smo nedavno vinske ceste u županiji. Interes se pomalo smanjuje, posebno vinogradara, što će županija učiniti po tome pitanju?

– Plešivička, Samoborska i Zelinska vinska cesta kao i svi drugi projekti imaju svoj određeni tijek u kojem ima i uspona i padova i stagnacija. Kada se uzme u obzir da naše vinske ceste postoje već 17 godina, jasno je da je došlo do određenog zasićenja potražnje, ali i ponude samih vinogradara i vinara. Taj povratni impuls govori nam da nešto trebamo hitno mijenjati, posebice vezano za inovativnost same ponude i pružanje novih usluga i sadržaja koje današnji turisti traže. Spomenut ću još da Županija kontinuirano ulaže u edukaciju vinara, poboljšanje kvalitete proizvoda, u kvalitetu pružanja usluga, a uz pomoć potpora napravljeni su brojni objekti poput vinskih podruma, kušaonica, smještajni kapaciteti i slično. Naravno, tu pomoć Županije ne prestaje i, kao i uvijek do sada, otvoreni smo za razgovor i prijedloge kako riješiti postojeće probleme.

Koliko je „Vinska omotnica“ korištena u županiji?

– Nažalost, Zagrebačka županija ne raspolaže konkretnim podatcima o „Vinskoj omotnici“ jer je ovaj oblik tržišne pomoći u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a operativno ga provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Ono što se može iščitati iz podataka objavljenih na stranicama APPRRR-a u vezi s Nacionalnim programom pomoći sektoru vina 2014. – 2018., odnosno tzv. „Vinska omotnica“, jest da je za osam poljoprivrednih gospodarstva s područja Zagrebačke županije odobreno devet investicija unutar mjere Investicija u vinarije i marketing vina. Ukupna vrijednost ovih investicija iznosi 35,8 milijuna kuna, dok odobrena potpora iznosi 12,3 milijuna kuna.

Kako su poljoprivredni proizvođači u županiji iskoristili sredstva iz EU fondova?

– Kao i „Vinsku omotnicu“, mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske operativno provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Korisnici mjera objavljuju se na službenim web-stranicama Agencije i javno su dostupni, no zbog načina objave podataka nije moguće točno utvrditi broj korisnika i visinu financijske potpore koja je odobrena/isplaćena poljoprivrednim gospodarstvima s područja Zagrebačke županije. Ono što možemo sa sigurnošću reći, jest da je Zagrebačka županija aktivno sudjelovala u promociji i aktivnom uključivanju svojih poljoprivrednika za korištenje mjera ruralnog razvoja putem održavanja informativno-promotivnih radionica i prezentacija, kao i sufinanciranja izrade projektno-tehničke dokumentacije za prijavu projekata na otvorene natječaje.

Što njima donosi nova hladnjača?

– Izgradnja nove hladnjače kapaciteta 3000 tona u sklopu Distributivnog centra za voće i povrće u Radnoj zoni Rakitovec omogućit će proizvođačima s područja Zagrebačke županije, ali i šire da svoje proizvode skladište prema uvjetima koje ne diktiraju trgovci, konkuriraju uvoznoj robi, ali i potrošačima nude domaće proizvode provjerene kvalitete tijekom cijele godine. Vrijednost je ove ULO hladnjače, koja se nadovezuje na postojeće postrojenje Distributivnog centra, 27 milijuna kuna, a najveća prednost za poljoprivrednike jest ta da će svoje proizvode moći plasirati kada oni sami procijene da je za to najbolji trenutak na tržištu. Jasno je da će postojanje ove ULO hladnjače našim poljoprivrednicima dati dodatnu sigurnost za daljnji plasman proizvoda te vjetar u leđa za istraživanje novih tržišta i općenito za nova ulaganja u proizvodnju i preradu, tako da imamo velika očekivanja od ove strateški važne investicije.

Županijske robne marke su zaživjele. Ima li mjesta za nove i koje?

– U projekt robnih marki Zagrebačke županije krenulo se 2000. godine kako bi se jače promovirala i intenzivirala prodaja autohtonih proizvoda našeg sela. Ono što primjećujemo kao današnji trend na tržištu jest da raste potražnja za proizvodima koji su u jednakoj mjeri i tradicionalni i autohtoni, ali opet inovativni i donose nešto novo. Moglo bi se reći da se traže poznati domaći okusi s dodanom vrijednosti. Tom trendu prvenstveno se prilagođava velik broj mladih nositelja OPG-ova kojih u Zagrebačkoj županiji ima mnogo i koji već sada nude široku paletu takvih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Naša je želja okupiti ih pod jednom krovnom oznakom – regionalnom oznakom kvalitete Zagrebačke županije – kojom bi se jamčila kvaliteta samog proizvoda i njezino podrijetlo s područja Zagrebačke županije. Na ovaj način obuhvatio bi se veći broj proizvoda i njihovih proizvođača, a samim time pridonijelo bi se i povećanju prepoznatljivosti same županije. Također, izbjegli bismo izradu skupih tehnoloških studija koje su potrebne za kategoriziranje robnih marki te bismo ta sredstva usmjerili na marketing i promidžbu čitave palete proizvoda s područja Zagrebačke županije.

Zajednica županija traži veće ovlasti od države, ne samo za samoupravu već i upravu. Koliko je Zagrebačka županija spremna za njihovo preuzimanje i što bi to donijelo građanima?

– Prijenos ovlasti s državne na županijsku razinu mora pratiti i prijenos financijskih sredstava s pomoću kojih bi se te ovlasti mogle i provesti. Nedavno je predstavljen potencijalni model fiskalne decentralizacije koji načelno pozdravljam jer se zalažem za ravnomjeran razvoj cijele države, ali ne na štetu onih županija koje su se pokazale nosiocima gospodarskog razvoja, a među njima je naravno Zagrebačka županija. Poslove državne uprave koji su preneseni na urede i ispostave državne uprave u županijama potrebno je staviti u nadležnost županija, a ne da obavljamo samo dio poslova i transferiramo sredstva iz centralnog proračuna. Od 2008. godine izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola u nadležnosti je županija i velikih gradova i u početku su za to sredstva bila osigurana iz državnog proračuna. Međutim, financiranje tih dodatnih zaposlenika ubrzo je prestalo što je županije i velike gradove primoralo da na sebe preuzmu njihovo financiranje, a što je opet za posljedicu imalo smanjivanje budžeta za neke druge unaprijed planirane projekte. Iskreno se nadam da je takva praksa preuzimanja ovlasti od države tek iznimka koja ne potvrđuje pravilo.

Koje projekte radite s drugim županijama, kao što je Krapinsko-zagorska županija?

– Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija naši su prvi susjedi s kojima dugi niz godina njegujemo dobrosusjedske odnose iz kojih se razvila kulturna i gospodarska suradnja. Istaknuo bih posebno projekt sustava integriranog prijevoza putnika i tarifno-prijevozničke unije na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Svakog dana gotovo 100.000 stanovnika zelenog zagrebačkog prstena migrira prema Zagrebu čime se stvaraju velike prometne gužve jer većina njih koristi osobne automobile zbog neusklađenog i preskupog javnog prijevoza. Drugi projekt koji bih istaknuo je rekonstrukcija i modernizacija javne rasvjete na teritoriju Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, poznat kao NEWLIGHT. Osim što je prvi projekt koji se u Republici Hrvatskoj financira iz programa ELENA, NEWLIGHT je jedinstven i po tome što okuplja 57 gradova i općina u cilju rekonstrukcije, modernizacije i upravljanja sustavom javne rasvjete. Ukupna vrijednost projekta je 20 milijuna eura, a čak 90 % nepovratnih sredstava osigurala je Europska investicijska banka. Naravno, naša suradnja vidljiva je i u nizu manjih projekata od kojih bih istaknuo osnivanje mljekarsko-stočarske zadruge „Proizvodi sela“ putem koje poljoprivredni proizvođači s područja Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije plasiraju svoje proizvode na kućnom pragu, ali i na brojnim prodajnim mjestima i tržnicama u Zagrebu.

PODIJELI