PODIJELI

Nekadašnji stalni prevoditelj u Algoritmu Vladimir Cvetković Sever, koji i u filmskom poslu titla brojne blockbustere, ulazi u nakladnički posao svojom edicijom Mitopeja.

Na jesen predstavlja svoj prvijenac, Nordijsku mitologiju, najnoviji svjetski bestseler Neila Gaimana čije je knjige prije prevodio za Algoritam. To ekskluzivno izdanje, ograničeno na 500 primjeraka, bit će, kako sam Cvetković Sever kaže, dosad najljepše izdanje neke Gaimanove knjige, bilo gdje na svijetu. O svom pokretanju nakladničkog posla, o tome kako planira dovršiti izdavanje knjiga Iana Fleminga o slavnom agentu 007, koje zbog muka po Algoritmu nikad nisu izašle, te o svom odnosu prema knjizi rekao je nekoliko riječi za Zagrebački list.

Otišao si iz Algoritma prije dvije godine.

– Raditi za Algoritam bila je velika prilika da radim stvari koje volim. Algoritam je imao prava na jako puno pisaca, jako puno djela. Ja sam došao u Algoritam 2000. godine, na poziv. Bio sam preveo dvije knjige Nicka Hornbyja za malog nakladnika Celeber, a Algoritam je objavio vrlo solidan prijevod treće njegove knjige, preuzevši prava od Celebera. Svidjelo im se kako sam preveo “Nogometnu groznicu” i “Hi-Fi”, i bilo je, ono, uzmimo Severa da napravi četvrtog Hornbyja. Napravio sam četvrtog Hornbyja i onda su me pitali što dalje. Rekao sam, Tolkiena, lijepo molim. A onda se ispostavilo, što mi je bilo nepojmljivo, kao čovjeku koji zaista voli i cijeni pisca Hobita – prve knjige koju sam pročitao na engleskome s trinaest godina – da je Algoritam imao velikih problema pronaći prevoditelja koji zaista voli i želi raditi Tolkiena. I onda je krenulo: “Pripovijesti iz opasnih predjela”, zbirka bajki i pjesama, pa “Nedovršene pripovijesti” i “Húrinova djeca”, dakle, završetak ovoga što se moglo još objaviti na hrvatskome od Tolkienovih djela u vezi s Međuzemljem. To je bio veliki razlog mog rada za Algoritam iako ondje, nažalost, nije bilo interesa za Tolkienova mitopejska djela, njegove prepjeve i prerade velikih pripovijesti iz mitološke baštine europskog sjevera. Naravno, kad radiš za velikog nakladnika radiš na kvotu, koju sam mogao ispunjavati neočekivano brzo, pa sam relativno brzo bio zamoljen da dođem raditi za plaću. A imati stalnu plaću u ovom poslu bila mi je velika stvar. Naročito nakon desetljeća iscrpljujućeg rada u novinarstvu.

Dakle, našao si se u položaju kao Igor Kordej, koji je bio jedini strip-crtač stalno zaposlen u novosadskom Forumu.

– Baš Kordej je bio vrlo pouzdan i izniman autor naslovnica za Algoritam. Ali ništa od toga mi nije došlo preko noći. Prevoditeljski posao se teše i teše, i uči se, a usput naučiš, naravno, i nakladnički posao. Jedna od ljepših stvari bila je kad smo pokrenuli objavljivanje djela Iana Fleminga na hrvatskome, 2008. godine, romanom “Casino Royale”. To je došlo potpuno nenadano. Sebastian Faulks te je godine objavio vrlo popularan nastavak, “Devil May Care”, na koji je Algoritam kupio prava i dao mi ga prevoditi. Kad sam se latio posla, rekao sam, hajde, idemo vidjeti kako izgleda Bond u prijevodu na hrvatski. Ispostavilo se da ga nema. Oho! Tako velika rupa postoji u hrvatskome nakladničkom prostoru! Idemo ga napraviti!

Tad sam se zaljubio u Fleminga kao pisca, i rekao sam, životno mi je djelo prevesti Fleminga na hrvatski. Samo, tada je nastao problem: što staviti na naslovnicu? Britanci su imali crtane naslovnice, tada je baš bila pedeseta obljetnica te prve knjige… ali mi smo našli bolje rješenje, posegnuvši za riznicom ženske ljepote kojom Hrvatska obiluje. Nakon toga smo radili jednu knjigu godišnje. Na svakoj je jedna divna djevojka utjelovila ženski lik iz pojedinog djela, upravo onako kako ju je Fleming opisao. Što je, kako se ispostavilo, jedinstven slučaj u svjetskim razmjerima. Britanski fanzin MI6 Confidential proglasio je našu naslovnicu Moonrakera najboljom u ukupnoj povijesti Flemingovih izdanja.

Uglavnom zarađuješ prevođenjem filmova…

– Cijelog sam života veliki filmofil. Pišem kritike već četvrt stoljeća, imao sam i priliku snimiti film o svom braniteljskom iskustvu, samo je problem bio u tome što mi je priliku pružio Berlinale – gdje je moj scenarij bio nagrađen s automatskim pozivom u festivalski program – ali kod nas je nastao neočekivan otpor projektu koji bi jednom branitelju pružio priliku da kaže štogod o toj nesretnoj devedeset prvoj, tako da se to izjalovilo. S vremenom sam se praktički potpuno povukao iz filmskog svijeta i posvetio prevoditeljstvu. Snimiti prizor iz Flemingovog romana, pa makar i kroz statičnu fotografiju, očito ostaje moj redateljski plafon. A knjige koje sad radimo u Mitopeji kruna su te emancipacije, tako da nemam razloga za osvrtanje na propuštene prilike; nije stvar u tome da se pokušavam na bilo koji način afirmirati kao branitelj koji objavljuje knjige. Ja sam normalan građanin ove zemlje koji je išao u rat kad je trebalo i gradio kad je trebalo. To su ideali s kojima sam odrastao.

I te ideale pretačeš u lijepa knjiška izdanja koja bi negdje drugdje bila superluksuzna, a ti ih planiraš nuditi po istim cijenama kao i “obične” knjige.

– Samo nalazim način da to što znam raditi – lijepe prijevode – predstavim s jednako toliko ljubavi i u svakom drugom pogledu. Ako se trudim oko svakog pojma i svakog izraza i svakog zareza, onda je lijepo što se sad mogu truditi i oko svakog materijala i postupka kojim će konačna knjiga biti izrađena. Mitopejine knjige prvotnim izdanjima namjerno neće donositi profit: koštat će točno onoliko koliko nas stoje u izradi. Ali donosit će nešto drugo: donosit će ljepotu, a nadajmo se i radost, onima koji ih kupe. Što je u ovoj kulturi jako važno, pogotovo uza sve ružno što se knjizi na hrvatskom jeziku u posljednje vrijeme dogodilo ljubaznošću Algoritma. Donijeti na tržište profinjeno napravljenu knjigu u ovom kriznom trenutku jednostavno je moje veliko “hvala” svima koji su dosad čitali moje prijevode: opipljiv način da jeziku koji obožavam i svima koji ga čitaju kažem da vrijede. To im neće reći političari, to im neće reći kolumnisti u novinama. Hrvati i svi ostali koji govore hrvatski prerijetko čuju da vrijede. Nadam se da će to, za promjenu, vidjeti iz Mitopejinih knjiga.

(Razgovarao: Marko Fančović)

PODIJELI