PODIJELI

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koje su stupile na snagu uspostavlja se, prema tvrdnjama Ministarstva pravosuđa, pravičnija ravnoteža između svrhe mjera koje su ovrhovoditeljima na raspolaganju i interesa ovršenika u čija se vlasnička prava zadire.

U Ministarstvu, koje je na zakonu radilo još od mandata bivšeg ministra, podsjećaju da se izmjenama poboljšavaju i dorađuju pojedine odredbe Ovršnog zakona, ali i razrađuje primjena pravne stečevine EU u vezi s blokadom računa. Za ovršenika koji ne obavlja registriranu djelatnost i ima samo nekretninu u kojoj živi izmjenama zakona uvedena je zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini.

Zaštita od ovrhe

Iznimka je slučaj kada je prijedlog za ovrhu podnesen zbog ispunjenja ovršenikove obveze koja potječe iz tzv. izvanugovornog obveznog odnosa kao što su zakonsko uzdržavanje ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. No, u Ministarstvu podsjećaju da se ta odredba primjenjuje samo na obveze iz pravnog posla koji nastane nakon stupanja na snagu novog zakona.

Za određivanje i provedbu ovrhe na nekretninama uvode se nova pravila i uvjeti pa tako, primjerice, glavnica mora biti veća od 20.000 kuna, a sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini kada glavnica prelazi taj iznos ako ocijeni kako bi provedbom ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja.

Ovršenik koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje jer je prodana u ovrsi, a nužna je za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba njega ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ima pravo na stambeno zbrinjavanje u trajanju od 18 mjeseci isplatom novčane naknade za troškove smještaja.
O priznanju prava na smještaj, na zahtjev ovršenika, odlučuje Centar za socijalnu skrb koji će naknadu za troškove smještaja mjesečno isplaćivati izravno na račun najmodavca iz sredstava državnog proračuna. Ukupna visina novčane naknade za troškove smještaja ne može biti veća od iznosa devet prosječnih neto plaća u Hrvatskoj, podsjećaju u Ministarstvu.
Tako, ako netko u ovrsi ostane bez jedine nekretnine, kao što je bilo primjera, država će mu dati na korištenje nekretninu u vlasništvu države na godinu i pol ili naknadu da se može snaći.

Ovrha na plaći

Kada se ovrha provodi na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju ovršenika manjem od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, povećava se iznos koji je izuzet od ovrhe, s dvije trećine na tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Prijenos zaplijenjenih sredstava može se obaviti tek nakon isteka roka od 60 dana od zapljene, bez obzira na to provodi li se ovrha na temelju pravomoćnog ili nepravomoćnog rješenja o ovrsi, odnosno druge isprave koja je po svojem učinku izjednačena s pravomoćnim rješenjem o ovrsi.

Kod ovrhe na temelju zadužnice ili bjanko zadužnice ovršenicima se omogućava korištenje pravnih sredstava poput odgode prijenosa sredstava ili proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

Kako bi se spriječila zloporaba, uvodi se mogućnost da sud – što bi zbog njihove sporosti mogla biti i najslabija karika u lancu – odredi ovrhu na plaći i u slučajevima kada poslodavac ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke, a kada se ovrha određuje zbog namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.

Izmjenama zakona uvodi se posebna vrsta sankcije u iznosu od 400 kuna za ovrhovoditelje koji su se tijekom sudske ili izvansudske ovrhe dvostruko namirili kako bi ih se prisililo da pravodobno povuku prijedlog za ovrhu u slučaju kada im je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu.

U Ministarstvu pravosuđa ističu i da se izmjenama zakona osigurava primjena Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima.

Oprost dugova ‘na stolu’

U svakoj ovrsi postoje izuzetci od ovrhe pa će se tako iz ovrhe izuzeti sredstva za rad, osobne stvari, a po novom i jedina nekretnina neće biti predmet ovrhe.

Što ako je ta nekretnina stvar ugovora banke i ovršenika? Iz Ministarstva poručuju kako će oni koji imaju sigurnost i misle da mogu nekretninu staviti u zalog, moći potpisati takav ugovor s bankom. Ako to ne naprave i nekretnina ne bude pod hipotekom, uživat će zaštitu koju će zakon pružiti.

Naime, prema dosadašnjem zakonu, nekretnina koja nije pod hipotekom može ići u ovrhu za podmirenje nekog drugog duga, a nakon ovih izmjena Zakona to više neće biti moguće.
Kad je riječ o oprostu dugova, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da je on i dalje “na stolu” i da je ta varijanta moguća. Naveo je i podatak da se u novom zakonu određuje neovršivi, tj. zaštićeni dio mirovine ili plaće koji će iznositi načelno oko dvije trećine prosječne plaće. Na upit bi li bilo najbolje donijeti novi Ovršni zakon, ministar je rekao da su ovi popravci i izmjene dobri jer će relaksirati postojeću situaciju, dodavši da bi najbolje bilo usvojiti novi Ovršni zakon koji bi donijela stručna skupina.

Spora pravda

Ipak, samo lani ovršeni građani već su otplatili 7,2 milijarde kuna. Dug ovršenih građana dosegao je osam milijarda kuna, a troškovi blokiranih, kojih je više od 300.000, dosegli su čak 32 milijarde kuna. Problemi su nastali zbog višegodišnje, gotovo devet godina, vrlo loše gospodarske situacije, koja je rezultirala sve većim brojem nezaposlenih, u prvom redu ljudi bez ikakvih primanja, a koji više nisu mogli vraćati ni velike kamate, a kamo još i kredite, što je obično završavalo dužničkim ropstvom. Pokretani su ovršni procesi u skladu s beskrupuloznim Ovršnim zakonom, koji kao da je bio napisan u nekoj komercijalnoj banci, a koji je sad napokon i izmijenjen uvažavajući da se ljudi mogu naći u nevolji ne samo svojom krivnjom.

Za mnoge možda i prekasno, ali pravda je, iako spora, ponekad i dostižna.

 

PODIJELI