Poigravanje s iznimno opasnom eko-bombom, ali i dobro uhodan i unosan biznis koji se odvija uz ignoriranje nadležnih institucija, krije seriju požara na Savici.
Oni se događaju od prošlog ljeta i za koju je, kako je potvrđeno Zagrebačkom listu iz tri različita izvora, odgovorna skupina Roma koja na „svojem“ ilegalnom deponiju preuzima i na otvorenom spaljuje otpad koji im dovoze vozači tvrtki i razni obrtnici.
Svojevrstan je to industrijski pogon „na crno“ u usponu koji radi negdje od prošlog proljeća, tvrde upućeni, dodajući kako se dnevno ukupno dovozi i istovaruje i do 10 do 15 kombija suspektnog otpada, uključujući i onaj najopasniji – medicinski.
Zapriječili pristup vatrogascima
Sve se to odvija u zaštićenom krajobrazu Savica, posljednjem močvarnom području u Zagrebu udaljenom samo pet kilometara zračne linije od Trga bana Josipa Jelačića, prirodnom staništu brojnih, ali i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.
Na Savici je gorjelo i ovaj tjedan, a uoči posljednjeg požara koji vatrogasci u utorak nisu mogli gasiti jer su im „lokalni poduzetnici“ zapriječili pristup, zbog čega je i policija intervenirala, reporteri Zagrebačkog lista u dvorištu su romske kuće snimili višemetarske nanose smeća koje se urušava u Cigansko jezero, jedno od dvanaest jezera Savice. Prema slobodnoj procjeni, ondje bi moglo biti i do 150 tona smeća nagomilanog , kako tvrde upućeni, u samo posljednjih mjesec ili dva.
Nesnosan smrad, opasan otpad koji truje jezera, požari, brojne intervencije vatrogasaca i policijski zapisnici, posljedica su unosnog biznisa vlasnika najnovijeg, naravno, ilegalnog deponija, tvrde oni koji se brinu o jezerima na Savici.
– Romi uzimaju od 200 kuna naviše po kombiju, ovisno o vrsti otpada. Medicinski otpad naplaćuju više od građevinskog, a u dvorištu imaju i dva tanka. Pitaj boga što sve uzimaju jer kad pale smeće čuju se prigušene detonacije – rekao je jedan od ribiča koji se raspitivao kod vozača kombija o naplati smeća, a želio je ostati anoniman jer „to je dobro uhodan biznis u kojem mnogi imaju korist“, ali i agresivno brane svoj izvor zarade. Naime, oni koji upozoravaju na taj ilegalni deponij podvrgnuti su prijetnjama, a navodno bilo je i fizičkih napada.
‘Zloglasna’ Miševečka
Prema njegovim riječima, divlji deponij se tolerira jer tvrtkama je jeftinije dovoziti smeće na Savicu nego plaćati drugim specijaliziranim i zakonski ovlaštenim tvrtkama znatno skuplje i – naravno – legalno zbrinjavanje otpada. Ovom ekocidu ribiči svakodnevno svjedoče i upozoravaju na predstojeću ekološku katastrofu jer svih je dvanaest jezera na Savici međusobno povezano.
– Bilo je dabrova i vidri, no pobjegle su, ni ribe nema u Ciganskom jezeru. Najstrašniji je smrad i zrak kad pale smeće. Ne da se disati. Strašno je da sve institucije znaju jer im dojavljujemo što se ovdje događa, ali tek su prošli tjedan na teren izašle nadležne inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva poljoprivrede – kaže drugi ribič koji je, naravno, također htio ostati anoniman.
Na jezerima je posjetiteljima zabranjeno paljenje vatre na otvorenom, no lokalni se poduzetnici u svom načinu zbrinjavanja otpada opasno poigravaju plamenom. Tome svjedoče i vatrogasci koji su, a na zamolbu Zagrebačkog lista, pregledali broj zabilježenih nedavnih intervencija na lokaciji njima već “zloglasne” Miševečke ulice, servisne ceste koja vodi do jezera i obližnje Termoelektrane-toplane Zagreb.
– Imali smo cijelo čudo intervencija. Samo ove godine, od 22. veljače na teren smo izašli čak 22 puta zbog požara u Miševečkoj ulici. U 2016. na terenu smo bili šest puta, a prva intervencija bila je 30. ožujka – rekao je Darko Ratkovski iz Javne vatrogasne postaje Zagreb. Prema zapisnicima, vatrogasci su zabilježili da je gorio građevinski, ali i drugi glomazni otpad.
Paljenje vatre na otvorenom zabranjeno je, a pogotovo paljenje smeća čije se porijeklo ne zna. Opravdano se postavlja pitanje kako to da nitko ne reagira na agresivno ponašanje vlasnika ilegalnog deponija spalionice, no možda je u pitanju ipak najednostavniji odgovor – novac. Naime, ako je točan “cjenik” – skupina Roma za “zbrinjavanje” otpada u vlastitoj režiji može zaraditi dnevno i do tri tisuće kuna – naravno, sve bez poreza.
Mjerodavni znaju odavno
Kako saznajemo, vlasnici “deponija” žive u kući koja nije legalizirana, a prema riječima ribiča iz društva ŠRD Peščenica, u toj su kući godinama živjeli Romi, no kako ističu – bavili su se legalnim poslom.
Prema tvrdnjama ribiča, prvih nekoliko generacija romskih obitelji radilo je u Čistoći. I oni su skupljali otpad, no mahom sekundarne sirovine poput željeza.
– Prije koju godinu toj obitelji Grad je ponudio smještaj u naselju Sopnica Jelkovec i otišli su. No, ubrzo su stigli novi, a oni pale i zarađuju na ovom otpadu – kaže treći ribič. Upozorava na blizinu vodocrpilišta Petruševec koja je sa Savicom povezana podzemnim vodama i ako se dogodi veće onečišćenje, u pitanju je kvaliteta pitke vode za velik dio istočnog dijela Zagreba. S druge strane, ekološko zagađenje moglo bi biti pogubno za lokalnu floru i faunu.
Na jezerima Savica ornitolozi su zabilježili više od 150 različitih vrsta ptica, među kojima su i one pod strogom međunarodomu zaštitom. Imaju važnu biološku vrijednost jer su osim čapljica, kormorana, lastavica, labudova, u jezerima ribiči love šarane, šmudove, somove, a svojedobno su uočene nutrije, dabrovi, čak i vidre. Savica je, kako tvrde upućeni, stari rukavac Save koja je grad do 1965. godine opskrbljivala vodom, no nakon velike poplave u Zagrebu sagrađen je nasip pa je Savica ostala bez prirodnog dotoka vode.
Jezera Savica odnedavno su pod upravom Javne ustanova Maksimir, no ribiči s kojima smo razgovarali smatraju da odgovornost ne leži na njima nego na Gradu i državi, odnosno mjerodavnim ministarstvima koji su o ekocidu odavno obaviješteni.
Ravnateljica Javne ustanove Maksimir Biljana Janev Hutinec potvrdila je da poduzimaju radnje kako bi spriječili daljnje požare.
– Jezera Savica tek su kratko pod našom nadležnosti. Prošli tjedan na teren je izašla inspekcija zaštite okoliša – rekla je ravnateljica Janev Hutinec. Potvrdila je da taj zaštićeni krajobraz nije rezervat ptica, iako je vrlo značajan za ptice jer su jezera vrlo topla pa se ljeti ne zamrzavaju zbog čega mnoge vrste ondje borave tijekom hladnih mjeseci.
S druge strane, zatražene odgovore od policije, gradskih vlasti i nadležnih inspekcija do zaključenja ovoga broja nismo dobili.
Inspekciju zaustavila spuštena rampa
Temeljem Odluke o osnivanju, Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba upravlja značajnim krajobrazom Savica otprije dvije godine. Tijekom tog razdoblja provedeno je nekoliko istraživanja i provodi se redoviti monitoring pojedinih vrsta i staništa te radovi na održavanju značajnog krajobraza. Vezano za upit u vezi s čestim požarima u dijelu zaštićenog područja, Javna ustanova – Maksimir nema službene podatke i izvještaje o eventualnim poduzetim radnjama Javne vatrogasne postaje Grada Zagreba, odnosno dolaska djelatnika MUP-a po pitanju požara, ističe se u odgovoru Biljane Janev Hutinec, ravnateljice Javne ustanove Maksimir.
– Javna ustanova – Maksimir terenskim je nadzorom krajem prošle godine, u suradnji s Inspekcijom zaštite prirode nadležnog Ministarstva, uočila zapaljenje veće količine otpada u dvorištu kuća, koje se nalaze uz željezničku prugu u rubnom dijelu zaštićenog područja, do kojih se tada nije moglo prići zbog spuštene rampe. Upoznati smo s činjenicom da je temeljem prijave Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Zagreba prethodno obavljen nadzor inspektora zaštite okoliša Ministarstva zaštita okoliša i prirode gdje se navodi da je vlasnik zemljišta upozoren inspekcijskom mjerom za nezakonito postupanje te je zatražen češći nadzor navedenog područja komunalnog redarstvenika grada Zagreba.
Osim navedenog, u posljednja tri mjeseca čuvar prirode je na području značajnog krajobraza Savica prisutan najmanje jedanput tjedno, a posljednji put je zapaženo dodatno odlaganje otpada na predmetnoj lokaciji početkom ovoga mjeseca, s čime je upoznata i inspekcija zaštite prirode. I ubuduće ćemo surađivati s gore navedenim nadležnim institucijama u svrhu zaštite i očuvanja ove prirodne vrijednosti Grada Zagreba, zaključuje se u odgovoru.
Gradska močvara i zaštićene vrste
Značajni krajobraz Savica kompleks je močvarnih staništa s lijeve obale rijeke Save na području Grada Zagreba, koje je sa stanovišta zaštite prirode od velike lokalne te izražene regionalne i nacionalne važnosti. Krajobrazne vrijednosti Savice jedinstvene su i značajne na razini Grada Zagreba. Savica ima velik prostorni i ekološki potencijal, i to u prvom redu kao jedno od središnjih područja urbane bioraznolikosti. Prostor Savice ističe se posebnim zoološkim, a osobito ornitološkim i ihtiološkim značenjem sa svojih oko 30 ha vodenih površina.
Područje je važno za gniježđenje, prehranu i zimovanje brojnih vrsta ptica. Umjetno stvorene stare napuštene šljunčare poprimile su vrijednost poluprirodnih staništa u kojima možemo naći više od 150 vrsta ptica, od kojih je velik broj strogo zaštićenih. Redovito ili povremeno tamo se gnijezde 52 vrste ptica. Ističu se čapljica voljak (Ixobrychus minutus), za koju je ovo jedino gnjezdilište u Gradu Zagrebu. Savica ima izuzetan značaj za ptice tijekom selidbe i zimovanja.
Značaj za zimovalice je posebice u tome što se voda nikad potpuno ne zaleđuje jer toplana ispušta zagrijanu vodu te je ovdje najveće zimovalište pataka i lisaka u široj regiji. Na području Savice zimuje od nekoliko stotina do dvije tisuće različitih močvarica. Također, veliku vrijednost imaju stare sastojine (šumarci) vrba i topola s pojedinim stablima izuzetnih dimenzija, punim duplja koje koriste šišmiši i ptice dupljašice.
Osim ptica, na Savici obitava i nekoliko drugih zaštićenih vrsta na nacionalnoj i međunarodnoj razini (temeljem Direktive o staništima) kao što su vidra (Lutra lutra), barska kornjača (Emys orbicularis), ribe bolen (Aspius aspius) i vijun (Cobitis taenia). Prema dostupnim podacima, značajni su i šišmiši sa 6 strogo zaštićenih vrsta, vretenca s 13 vrsta, posebice vrsta proljetna narančica (Epitheca bimaculata). Preliminarni rezultati ovogodišnjih istraživanja upućuju na velik značaj Savice za populaciju naše strogo zaštićene vrste barske kornjača (Emys orbicularis) na području Grada Zagreba te je potrebno osigurati stabilnost njezine populacije.
Među kukcima ugroženi su, primjerice, jelenak (Lucanus cervus), vretence rogati regoč (Ophiogomphus cecilia), a u neposrednoj blizini Savice uz nasip nalazi se i stanište leptira kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar).
Velik broj vrsta koje na Savici redovito obitavaju navedene su u dodatku Direktive o staništima te Direktive o pticama, odnosno uključene su na listu vrsta koje je osobito važno zaštititi na razini Europske unije. Tako se, prema dostupnim podacima, najmanje 38 vrsta ptica s područja Savice nalazi na listi Direktive o pticama, dok je barem 6 vrsta iz ostalih skupina navedeno u prilozima Direktive o staništima.
Istraživanja koja su u tijeku kao i ona koja će se provoditi u idućim godinama pridonijet će točnijem saznanju o vrstama koje ovdje obitavaju.
