PODIJELI

Plodnost čovjeka u trajnom je opadanju, posebno u razvijenom svijetu. U Europi žene danas rađaju prvo dijete četiri do pet godina kasnije nego prije dvadeset godina, a čak dvadeset posto žena prvo dijete očekuje sa 35 godina.

Na smanjenu mogućnost začeća upućuje i neprestani porast liječenja medicinski pomognutom oplodnjom od čak deset posto godišnje. Tako je 2010. u svijetu obavljeno čak oko milijun takvih postupaka. Nadalje, učestalost neplodnosti koja se definira kao izostanak trudnoće nakon godinu dana nastojanja, u razvijenim je zemljama zabilježena kod 15 do 17 posto parova. Dok u prvoj godini 70 do 80 posto parova postiže trudnoću, u drugoj godini začeti ih uspije samo još šest do sedam posto.

Optimalna plodnost

U Hrvatskoj situacija nije drukčija. S neplodnošću ili umanjenom plodnošću suočava se čak oko osamdeset tisuća parova od kojih više od pola ne traži liječničku pomoć. Ipak, prema statistikama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svake godine sve više parova kuca liječnicima na vrata, očajni što ne mogu dobiti dijete. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko dvanaest tisuća parova, a posljednjih godina, između pet i sedam tisuća parova liječi se izvantjeselnom oplodnjom.

prof. dr. sc. Velimir Šimunić (Foto: Poliklinika IVF)

– Godišnje se u Hrvatskoj liječi 10 do 12 tisuća parova. Pomoć liječnika traži se prosječno nakon dvije do tri godine neplodnosti, a ciljano liječenje počinje nakon četiri godine – kaže profesor s Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Velimir Šimunić iz Poliklinike IVF, dodajući da optimalna plodnost žene traje 15-ak godina, a u muškarca do 30 godina. Suprotno uvriježenim mišljenjima da muškarcima plodnost s godinama ne pada, istraživanja pokazuju da se nakon 42. godine života upravo to događa jačem spolu. U našoj je zemlji učestalost muške neplodnosti prije trideset godina bila 22 posto, a danas je uzrok neplodnosti u više od pedeset posto parova neplodno sjeme – ističe Šimunić.

Uzroke neplodnosti koja pogađa sve više parova treba, ističe, tražiti u drukčijem načinu života – čestim rastavama, kasnim ponovnim brakovima i odgađanju rađanja. U Hrvatskoj žene rađaju prvo dijete s 29 godina, a 31 posto ih rađa između 30. i 35. godine, s tim da samo četrnaest posto žena ima troje ili više djece. Posljedice takve odgode rezultiraju težim začećem. Dosadašnja istraživanja pouzdano upućuju na to da je plodnost žene u opadanju već od 32. godine, a nagli pad plodnosti bilježi se nakon 38. godine. Vjerojatnost trudnoće nakon 40. godine naglo se smanjuje i ona iznosi pet do dvadeset posto, ističe Šimunić.

Neopravdana vjera u MPO

– Već nekoliko desetljeća moguća je manipulacija ženskom plodnošću, pouzdanom kontracepcijom i medicinski pomognutom oplodnjom (MPO). Kontracepcijom je prekinuta povezanost spolnosti i reprodukcije. Žene su postigle slobodu i emancipaciju, ali i mogućnost odgađanja rađanja na dob kada je plodnost umanjena. Istodobno je neopravdano porasla vjera u uspješnost MPO-a – kaže Šimunić.

Osim odgađanja rađanja, rizik od nemogućnosti trudnoće povećava bolesti maternice, upale u zdjelici, ednometriozu i adenomiozu, pojavu mioma, tubarnu trudnoću, broj ginekoloških operacija, posljedice namjernih pobačaja, okolinske i nutritivne čimbenike te onkološke bolesti mlađih muškaraca i žena.
Na neplodnost također utječe debljina, i to žena i muškaraca, za čak 40 do 50 posto, zatim pušenje, prevelika količina kave, čaja, alkohola, droga, pretjerano korištenje mobitela, što posebno vrijedi za muškarce ako ih nose u džepovima hlača, loša prehrana i stres. Na neplodnost muškarca utječu i kemijski agensi – pecticidi u hrani i okolini, insekticidi, metali poput žive, olova i bisfenola, hormoni u mesu, genitalna vrućina i ednokrinošloški poremećaji.

– Ako su štetni faktori udruženi, recimo ako osoba pije, puši i drogira se, to može za više od pedeset posto dodatno umanjiiti mogućnost dobivanja djeteta. U našoj okolini postoji 60 tisuća različitih kemikalija od kojih je priličan broj štetan za plodnost, štetniji za muškarce jer im se neprestano obnavlja sprematogeneza – navodi Šimunić, dodajući da je danas sve češća muška neplodnost.

Hrvatski liječnici u vrhu

35-godišnja Zagrepčanka pokušala je začeti izvantjelesnom oplodnjom u Petrovoj bolnici. Psihički je ženi, ističe, teško podnijeti postupke koji podrazumijevaju hormonsku terapiju. Ta terapija silno utječe na raspoloženje. Također, nastavlja, trpjela sam dodatan psihički pritisak jer HZZO odobrava četiri postupka potpomognute oplodnje i dva vraćanja oplođenih jajnih stanica u prirodnom postupku. Nakon toga se plaća, a postupak stoji četiri tisuće eura. Zemlja nam demografski propada, tako da bi ovaj segment pronatalitetne politike trebao biti strateški riješen. Nedavna statistika pokazuje bolju uspješnost u privatnim klinikama, dodala je hvaleći stručnost hrvatskih liječnika na tom području.

Neuspješnost postupaka vrlo je teško podnijela. Mjesecima se osjećala, kako kaže, beznadno i utučeno jer suprug i ona godinama žele dijete, a to do sada nisu uspjeli ostvariti.
Šimunić potvrđuje da do stresa posebno dolazi kod ponavljanog neuspjeha, što najviše frustira ženu i utječe na njezino raspoloženje i psihičko stanje, tako da im se često savjetuju i razgovore s psiholozima. No, dodaje kako nije točno da postupak stoji četiri tisuće eura.

– Točno je da stoji četiri i pol tisuće eura, ali u zapadnim zemljama Kod nas, i u bolnicama i privatnim klinikama, taj je iznos oko tisuću i pol eura. Ako se uračunaju i lijekovi koje pacijent mora kupiti, ukupan trošak iznosi oko dvije tisuće eura – kaže liječnik, dodajući da bi žena koja se liječi u njihovoj Poliklinici IVF, a mlađa je od 35. godina, trebala zanijeti u dva postupka.

Šimunić smatra da je prevencija izuzetno bitna kako bi se spriječili problemi sa začećem.

Na prvome mjestu trebale bi se promijeniti svjetonazorske i socijalno ekonomske okolnosti koje bi stimulirale ranije rađanje. Osim poticanja ranijeg rađanja, važno je poticati i proširenje obitelji. Bitno je spriječiti namjerne pobačaje, kao i koristiti pouzdanu metodu kontracepcije, koja će ne samo spriječiti neželjnu trudnoću, nego i prevenirati spolno prenosive bolesti, upale u zdjelici i ciste jajnika.

– Kad se već odgađa rađanje, dobro je očuvati bolju plodnost. Kontracepcijske pilule štite od upala i napredovanja nekih bolesti zbog kojih kasnije žena može imati problema sa začećem – kaže Šimunić navodeći primjer Holanđanki koje imaju praksu zajedno koristiti prezervativ i kontracepcijske pilule. Prezervativ kao zaštitu od spolno prenosivih bolesti, a pilule za zaštitu od upale i drugih bolesti.

Za dobru plodnost vrlo je važan i zdrav život – redovna tjelovježba, primjerena tjelesna težina, kvalitetna prehrana, izbjegavanje štetnih čimbenika i izbacivanje svih štetnih navika.

(Autor: Marijana Pleše)

 

PODIJELI