PODIJELI

Krajem lipnja blokirane je račune imalo 26.805 poslovnih subjekata s gotovo 15,7 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, pri čemu su prema županijama najzaduženiji bili oni s područja Grada Zagreba s udjelom od gotovo 39 posto u ukupnom dugu.

Prema podacima Fine iz pregleda neizvršenih osnova blokiranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, krajem lipnja ove godine u blokadi je bilo 9.877 pravnih osoba, s dugovanjem od gotovo 9,9 milijardi kuna, te 16.928 fizičkih osoba (obrtnika), s iznosom duga od 5,8 milijardi kuna.

Fina pamti

Prema stanju na dan 30. lipnja 2017. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Šibensko-kninskoj, manji u odnosu na stanje godinu prije.

Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,6 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (6,1 milijarda kuna), što je i očekivano s obzirom na to da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata, navode iz Fine.

Međutim, ima i pokušaja prevara ili barem sumnjivih rabota kad je riječ o zadužnicama. U medijima se spominje tvrtka Abisal faktor iz Zagreba zbog zadužnice iz listopada 2008. Naravno, nakon devet godina teško se sjetiti o čemu je riječ, ali Fina pamti i ima isprintanu bjanko zadužnicu. Ipak, prevara ili …
Naime, nakon blokiranog tekućeg računa, put vas najprije vodi u svoju banku da vidite tko vam je i zašto blokirao račun, a oni će vas uputiti u najbližu poslovnicu Fine.

Tamo ćete na šalteru doznati da vas je blokirala tvrtka Abisal faktor iz Zagreba zbog neke zadužnice iz listopada 2008. godine. Nakon što spomenuti papir prvi put vidite u svojim rukama, tražite da vam netko objasni o čemu je riječ. Nakon provjere u kompjutoru sporna zadužnice, pod tim brojem, nije nađena u Registru zadužnica.

Upućuju vas kod javnog bilježnika kod kojeg je ovjerena, ali u njegovu uredu kažu vam da nemaju nikakve veze s tim, kao i da su oni zakonski dužni čuvati papire i dokumentaciju samo tri godine unatrag, a prošlo je čak devet godina. Upućuju vas da zovete tu tvrtku ili da odete kod odvjetnika. Međutim, na internetu se ne može pronaći telefonski broj te firme, nema ga, navedena je samo adresa. Potegnuli ste i do Zagreba, ali firma na toj adresi jednostavno ne postoji, nema je!

Sporni brzi krediti

Angažirali ste i odvjetnika i sada pokušavate preko Općinskog suda osporiti i proglasiti tu pljenidbu nedopuštenom zbog sumnji da je riječ o prevari i mogućem kaznenom djelu. To je i razlog zašto je priča završila u medijima jer želimo da se upozori širu javnost, tim više što smo na Facebooku već naletjeli na iste ili slične slučajeve u kojima račune građana pokušava ovršiti tvrtka Abisal faktor, koju je u svibnju ove godine osnovao bugarski državljanin Yordan Ivanov Yordanov. Uistinu, ni uz najbolju volju nismo mogli pronaći kontakt telefon te tvrtke, niti Yordanovljev u Hrvatskoj, ali smo zato vidjeli u sudskom registru da je u tri mjeseca, otkad je ta tvrtka osnovana, već jednom promijenjena poslovna adresa. Najprije se vodila na zagrebačkoj Novoj cesti, a zatim u Porečkoj ulici u Zagrebu.

O sličnim slučajevima s bjanko zadužnicama građana već se pisalo i upozoravalo u medijima. U poplavi raznoraznih kreditnih ureda 2000-ih, koji su takozvane brze kredite nerijetko oglašavali na rasvjetnim stupovima i autobusnim čekaonicama, ljudi su, pritisnuti nekom nevoljom, ili možda lakonski, uzimali takve kredite, unatoč vrtoglavim kamatama. Jedno od osiguranja plaćanja bile su i bjanko zadužnice.

Jedan naš dnevni list ovo proljeće bavio se slučajevima u kojima su upravo tim ljudima, koji su uspjeli otplatiti te i takve kredite, sada, nakon devet godina, počeli stizati pozivi iz nekakve agencije za otpis dugova u kojima ih obavještavaju da imaju njihovu bjanko zadužnicu iz te i te godine te neka izvole platiti 185 kuna kako bi im je vratili, u protivnom da će zadužnicu, s njihovim imenom i ovjerenim potpisom, dati na javnu dražbu.

Uznemireni građani, u strahu što bi ih iza svega toga još moglo pogoditi, često su išli linijom manjeg otpora i plaćali tih 185 kuna za taj ovršni dokument koji im je bivši kreditor, nakon što su isplatili svoja dugovanja, trebao vratiti. U krajnjem slučaju, trebali su ih oni sami zatražiti jer, kako ističu odvjetnici, bjanko zadužnica instrument je osiguranja plaćanja i ovršna isprava koja je prenosiva, a zastarijeva tek nakon 10 godina. Drugim riječima, bjanko zadužnica može se prodati ili darovati, i u tome nema kaznenog djela.

Ima i slučajeva da se s računa tvrtke Abisal faktor pokušava zaplijeniti 1.700 kuna iako te sporne 2008. godine nisu potpisali nikakvu bjanko zadužnicu. Prvi put su taj papir vidjeli u Fini. Osim toga, da su ostali nekome nešto dužni pa da je taj netko prodao taj dug nekom drugom, valjda bi ih od 2009. godine netko kontaktirao i pokušao to naplatiti. Međutim, nikakav račun ili opomenu u proteklih devet godina nije bilo, a za tvrtku Abisal faktor prvi put se sada čuje.

U medijski popraćenim slučajevima u kojima su se građani žalili na pozive za svojevrsnim “otkupom” svojih bjanko zadužnica, a zapravo bi se moglo govoriti o iznudi ako je tražbina u cijelosti podmirena, vlasnik agencije za otpis dugova također je tu svoju firmu osnovao neposredno prije nego što je počeo s “radom” i pozivima građanima, i to s 10 kuna osnivačkog kapitala. Prethodno je, vidljivo je iz sudskog registra, imao drugu tvrtku, i to sa sjedištem u Rijeci. Možda je indikativno što je tu tvrtku, do njezina brisanja iz registra, također “vodio” jedan, opet, bugarski državljanin.

Bez provjere krivi

Ipak, dok jedni love u mutnom, drugi su revoltirani time što je njemu isti tren čim je stigla bjanko zadužnica blokiran račun, bez obzira na to što nije bila zavedena u registru.

Valjda bi u tom slučaju trebalo obaviti nekakvu dodatnu provjeru, tražiti da se dostave i drugi papiri koji će potkrijepiti navodni dug onoga kome se plijeni račun, a ne ovako, da sada ja moram dokazivati i istjerivati pravdu dok mi je za cijelo ovo vrijeme, dok Sud ne donese odluku, račun u blokadi. Pa za koga država radi, je li tu da štiti nas građane ili prevarante poput ovih, pitaju se oštećeni građani.

Sustav je takav da Registar zadužnica vodi Hrvatska javnobilježnička komora i u njemu se nalaze sve zadužnice od 15. listopada 2012. godine. One starijeg datuma nisu u tom registru, ali su i dalje naplative, odnosno nisu izgubile svoj pravni učinak. Pojednostavljeno rečeno, Fina po tim bjanko zadužnicama i zadužnicama koje nisu zavedene u Registru, postupa kao sa zahtjevom za izravnu naplatu. To znači da Fina nalaže prijenos zaplijenjenog iznosa na račun ovrhovoditelja nakon isteka roka od 60 dana.

Zakonom je, dakle, prepušteno ovršeniku da, ako smatra da mu se neovlašteno provodi ovrha na novčanim sredstvima, u tom roku ishoduje svoju pravnu zaštitu na sudu, ali mu je račun za to vrijeme pod blokadom. Ako je zadužnica zavedena u Registar, tu nema nikakva roka od 60 dana niti mogućnosti ovršenika da intervenira i spriječi naplatu, već se odmah “skida” novac s računa i transferira na račun onoga tko ga plijeni.

 

PODIJELI