PODIJELI

Šezdeset posto umirovljenika u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva. Udio samoubojstava među populacijom starijom od 65 godina je 41 posto, s tim da se taj postotak sve više povećava.

Starije osobe nemaju novca za liječenje, nezdravo žive, trpe financijsko, psihičko, pa i fizičko zlostavljanje, a pritom ih nitko ne štiti, ističe predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović. Zbog mnogih nepravdi koje najstariji dio populacije doživljava godinama, za 10. listopada zakazan je veliki prosvjed na Markovu trgu. Pred Vladu će iznijet desetak zahtjeva.

Naknada za starost

– Kao prvo, želimo poslati poruku da je rat gotov, da je recesija završena i da je napokon došlo vrijeme da se umirovljenicima vrati dug. Konkretno zahtijevamo povećanje od 19 posto svim mirovinama od 1. siječnja 1999. To je ujedno i vraćanje dostojanstva umirovljenicima – kaže organizatorica prosvjeda, Jasna Petrović.

Za razliku od Austrije, u kojoj svi stariji primaju mirovinu, u Sloveniji 92 posto, u Hrvatskoj taj postotak iznosi samo 64 posto. Ostali ne dobivaju nikakvu novčanu pomoć. Sindikat stoga traži da naknada za starost iznosi barem trideset posto bruto minimalne plaće. Ta bi tzv. nacionalna mirovina, kaže Petrović, išla iz socijalnog budžeta, a ne blagajne mirovina.

Treći, ali ne manje važan zahtjev je povećanje mirovina koje bi, smatraju, trebale iznositi pedeset posto od bruto minimalne plaće, što znači da bi minimalna mirovina iznosila 1600 kuna. Na taj bi se faktor onda dodavale godine straža i druge stavke o kojima bi ovisila visina mjesečnim primanja.

Osim toga, Sindikat umirovljenika traži i promjenu modela obiteljske mirovine.

– Sada se nakon smrti bračnog druga osoba mora odlučiti hoće li primati jednu ili drugu mirovinu, što nije pravedno. Nitko ne bi trebao gubiti svoja prava na stečenu penziju, a mi predlažemo da se na to još dodaje pedeset posto partnerove mirovine – ističe Petrović, dodajući kako u Sloveniji uz svoje mirovine umirovljenici dobivaju još sedamdeset posto mirovine preminulog partnera.

Pravo na rad

Sindikat bi mijenjao i model usklađivanja mirovina kako bi se mjesečna primanja usklađivala s povoljnijim indeksom – ili s rastom plaća ili s rastom cijena – a ne, kao što je sada slučaj, da se zbroji rast plaće i rast cijena pa podijeli s dva.

Velik je problem što u Hrvatskoj raditi mogu, i to samo na pola radnog vremena, samo oni koji se nalaze u starosnoj mirovini. Ostalim umirovljenicima rad je zabranjen, odnosno ako se zaposle, gube pravo na mirovinu.

– To je napravljeno tako da bi se dovukla jeftina radna snaga – smatra Petrović koja traži pravo na rad svim umirovljenicima bez obustave mirovina.

A jedan od poslova koje bi umirovljenici mogli obavljati je, kaže, civilni nadzor u domovima za starije osobe.

– Sada imamo samo šest socijalnih inspektora u Hrvatskoj zaduženih za domove, što je prestrašno jer oni ne mogu sami sve to obilaziti i držati pod kontrolom. Nažalost, u mnogim domovima za starije osobe, kako privatnim, tako i državnim, događaju se brojne nepravilnosti, pa čak i kriminalne radnje nad starijim osobama kojima se na prevaru želi oduzeti nekretnine, posebno ako su sami. Zbog svega toga civilni je nadzor prijeko potreban, a to bi dobro obavljali i stariji, dobro pokretni ljudi – kaže Petrović.

Pravobranitelj za umirovljenike

Kako bi umirovljenici sudjelovali u stvaranju politike i uvjetima u kojima žive, predstavnik umirovljenika nalazi se u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a uskoro će zatražiti da budu prisutni i u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U skladu s tim ide i njihov prijedlog o posebnom pravobranitelju za umirovljenike. Pučki pravobranitelj nije dovoljan, tvrdi Petrović, jer im treba osoba koja će se godišnje obraćati Saboru s isključivo njihovim problemima.

Umirovljenici traže i da se ukine dodatno zdravstveno osiguranje jer ga se plaća jedino u Njemačkoj, i to zbog dugotrajne skrbi koja kod njih postoji. Protive se i porastu cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja i traže da zdravstvena riznica ima svoju blagajnu, drugim riječima, da se novac iz tog sektora ne prelijeva u opći državni proračun.

– Nacionalno Vijeće za umirovljenike ne radi dulje od dvije godine. Tražimo da počne djelovati i da iznose svoje stavove o zakonima vezanim za najstariju populaciju u zemlji – zaključuje Jasna Petrović.

PODIJELI