PODIJELI

Na dvadesetak kvadrata izložbenog prostora Zagrebačke županije na 55. međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrane AGRA u Gornjoj Radgoni u Sloveniji predstavili su se prošli tjedan mljekarska zadruga Proizvodi sela, OPG Dobošić, čvarci Frelimo, samoborska salama, šunka Grof, sir Dragec, kraljevina Zelina i domaće voće. Osim toga, održan je i okrugli stol na temu iskustava Hrvatske i Slovenije u provedbi programa ruralnog razvoja, a na primjeru naše županije i Novog Mesta.

Zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak rekla je da je za prekograničnu suradnju Hrvatske i Slovenije na raspolaganju 55 milijuna eura iz fondova EU, iz kojih bi se trebao financirati širokopojasni pristup internetu u županiji koja je vodeća u zemlji po broju OPG-ova. Dodala je da je Županija osigurala strateške dokumente, usklađene s EU, te da intezivno surađuje s regijom Posavje u Sloveniji.

Vina nas vežu

Primjer dobre prakse je OPG Stjepana Đurinskog iz Kupljenova kod Zaprešića, koji je nakon lanjske šampionske titule ove godine u Gornjoj Radgoni osvojio Zlatnu medalju za izbornu berbu na ocjenjivanju vina na sajmu AGRA. Đurinski ima vrhunska vina, ali vrlo male izborne berbe od 600 do samo 200 litara. Nadalje, samoborski Frelimo, o kojemu smo već pisali, na sajmu je dogovarao nove izvozne poslove, a svi drugi moraju se više potruditi da bi bili uspješni izvoznici na zajedničko tržište.

Pomoćnik ministra poljoprivrede za ruralni razvoj Krešimir Ivačić rekao je da je Hrvatska posljednjih godina nizala samo probleme u ruralnom razvoju, a kako u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine neće više biti toliko novca, važno je iskoristiti preostale tri godine u ruralnom prostoru, bilo da je riječ o poljoprivredi, komunalnoj infrastrukturi…

Slovenski zastupnik u Parlamentu EU Franc Bogovič rekao je da je komunalna infrastuktura Slovenije, zahvaljujući i fondovima EU, danas drukčija nego 2004. godine kad je ta zemlja ušla u EU. Bogovič dolazi iz regije Posavje, koje dijeli granicu sa samoborskim gorjem te nije zaboravio spomenuti vina iz Samobora, koja nas, kaže, vežu. No, vidjeli smo na sajmu mnogo vrsta terana, bilo liker od terana ili izborni teran Vina Kras koji je bio i šampion izložbe.

Docent s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Josip Juraček bio je uvodničar na okruglom stolu s čak 11 panelisa o korištenju sredstva EU za ruralni razvoj. No, iako bi poljoprivreda trebala biti jedan od većih nositelj razvoja ruralnih područja Hrvatske, a takvo je 99 naše zemlje i 100 posto Slovenije, mnogi su pokazatelji u minusu, posebno kad je riječ o konkuretnosti domaće poljoprivrede, koja teško hvata korak s drugima.

Interesne skupine

Moderator skupa Josip Kraljičković, županijski ministar poljoprivrede, istaknuo je da je slovenski poljoprivrednik dvostruko, a austrijski četiri puta produktivniji od hrvatskog. Uz to, interesne skupine, HUP i HGK, kaže, oblikovale su ruralni program za velike igrače, koji su se prijavljivali na natječaje po modelu – ako prođe, prođe (APP), posebno na Sapard i Ipard.
Uspoređujući poljoprivredu u Sloveniji i Hrvatskoj, Juraček je istaknuo da je dvostruko više korištenih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj nego u Sloveniji, tako da je prosječan poljoprivredni posjed u Hrvatskoj dosegao gotovo 10 hektara (9,98 ha). No, zabrinjava činjenica da je kod nas u posljednjih šest godina za 33 posto pao broj poljoprivrednih gospodarstava na ruralnim područjima, a stoke za 15 posto. U Sloveniji je broj gospodarstava pao za samo tri posto, a stoke za šest posto.

Zaostajemo i po iskorištenim sredstvima iz fondova EU, gdje je Hrvatska na 24. mjestu od EU-28, a 18. po isplati sredstva iz fondova EU. Zagrebačka županija ostvarila je pet posto sredstava iz fonda EU, a Novo Mesto osam posto.

Zabrinjava i to što smo radili programe da povučemo sredstva EU, pošto-poto, a ne da razvijemo ruralna područja, odnosno zemlju, što je rezultiralo bijegom 6.725 stanovnika s ruralnih područja, posebno mladih, svake godine, od 2014. Ni kikiriki od Iparda, uz kašnjenje, nismo izvukli više od tri četvrtine, dok je Slovenija bila iznad prosjeka EU, rekao je Juraček. Osim toga, zbog podbačaja države mogli bi tek uslijediti i penali zbog nenamjenskog korištenja fondova EU.

Načelnik Općine Luka kod Zaprešića Darko Kralj kaže da još prije samo deset godina u njegovoj općini bilo 2500 krava, a danas je samo jedna krava u cijeloj općini. Naravno, načelnik nije zaboravio napomenuti da je već u trećem mandatu, a da je po struci diplomirani veterinar.

Buče i krave

No, da se ipak može uspjeti i u hrvatskoj poljoprivredi, pokazala je Najuzoritija seoska žena Zagrebačke županije Marina Dobošić, koja se, nakon mljekarstva, okrenula proizvodnji bučina ulja kod Vrbovca. Iskreno, kaže, nisam htjela ići u štalu, ali ni proizvodnja, odnosno sadnja buča nije bila bez problema. Prvu godinu, kaže, posadili smo čak 30 ha buča, što je bilo previše te smo završili u velikom minusu jer su nas loše savjetovali drugi uzgajivači, koji se boje konkurencije. Sada imamo 40 ha buča i 1500 litara bučina ulja mjesečno. No, imali bismo i više da možemo doći do više obradive zemlje u našoj županiji te riješiti administrativne probleme (OPG ili obrt) za mjeru 6.1.1.

Uspješna je i mljekarska zadruga Proizvodi sela iz Zaprešića, koju profesionalno vodi Darko Pavičević. Imamo ukupno 16 zadrugara u dvije županije, kaže, a krenulo nam je kad smo se okrenuli direktnoj prodaji mlijeka, ali i jogurta i sira bez aditiva i konzervansa, na devet mljekomata u Zagrebu te po jedan u Dugom Selu, Zaprešiću i Svetoj Nedjelji. Investicija nije mala jer samo jedan mljekomat stoji 125.000 kuna, a Županija nam je pomogla sa 1,05 milijuna kuna u vidu opreme za mini mljekare i marketing. Obuhvatili smo i 11 kvartovskih dućana i osam trgovina zdravom hranom te tako zaposlili 15 novih ljudi. Mljekarima je 100 posto porastao prihod, a njih šest već sada nema dovoljno mlijeka. To je kritičan trenutak jer se samo na povjerenju potrošača, posebno kad je riječ o hrani, može dalje napredovati.

PODIJELI