PODIJELI

Zagrebačka županija predvodnik je voćarske proizvodnje u Hrvatskoj, ali s povrćem je druga priča jer je više od 70 posto povrća na domaćem tržištu iz uvoza.

No, poljoprivredni obrt Agrosan Nedjeljka Savića iz Novog Čiča kod Velike Gorice primjer da se i povrće, kojeg najviše nedostaje iz domaćeg uzgoja, može proizvoditi uspješno.

Savić kaže da se proizvodnjom povrća na veliko bavi od 2000. godine kad je ostao bez posla u jednoj tvrtki koja se vidi s njegova polja u Novom Čiču, preko puta nove ULO hladnjače, koja sad radi kao sortirnica, a u studenome će proraditi kao i hladnjača. Od nje proizvođači voća, ali i povrća mnogo očekuje jer će svoju robu, koju sad skladište u mini hladnjačama, moći prodavati cijele godine.

Bez posrednika

Dodaje da ima 60 hektara povrća na tri lokacije, najviše zelene salate na 10-ak hektara, a korjenastog povrća kao što je celer na osam hektara, patlidžana na četiri hektara, kupusnjača na desetak hektara, a sam proizvodi i presadnice te pakira povrće za velike trgovačke lance u Zagrebu.

Savić kaže da je brzo odustao od prodaje povrća na gradskim tržnicama jer je taj posao zahtijevao mnogo vremena, pa se okrenuo veleprodaji i uspio. Počeo sam na veletržnici-hladnjači, gdje sam trgovcima bio druga ruka, a kad su došli strani trgovački lanci u Zagreb, postao sam direktni opskbljivač povrćem, bez posrednika i to se pokazalo kao uspješan model. Riječ je o 3000 tona povrća godišnje.

Savić ističe da je uspio i bez poticaja jer ih i nema u proizvodnji povrća, a najviše je, kaže, naučio u bivšoj tvrtki, odnosno kako ne treba raditi u poljoprivredi. To znači, ističe, da treba raditi veće obradive površine i tako imati dovoljno robe za stalne kupce cijele godine, koje treba i zadržati, odnosno ne dopustiti da im ulete drugi proizvođači.

Ni nedavna tuča, koja ga je prvi put pogodila, iako su mu svi usjevi na otvorenom, nije ga zaustavila da svaki dan ima svježu zelenu salatu za svoje stalne kupce. No, put do uspjeha vodio ga je i preko fondova EU, mjere 4.1 ruralnog razvoja, iz koje je nabavio novi traktor s antidrift mlaznicama, koje bolje štite povrće od nametnika, ali i okoliš od suvišnog korištenja zaštitnih sredstava u proizvodnji bilja. Investicija je bila vrijedna 4,6 milijuna kuna.

Potrošači u zabludi

Predstavnik Savjetodavne službe Ivica Prpić tijekom demonstracije rada novih mlaznica upozorio je da su još prošle godine, 26. studenoga, prošli svi rokovi za atestiranja strojeva koji se koriste za zaštitu bilja. Naime, stanice za tehnički pregled poljoprivrednih strojeva za zaštitu bilja ne rade, iako se neslužbeno može čuti da je bilo izdavanja bjanko potvrda za njihovo legalno korištenje. Međutim, vlasnici opreme, koja je nabavljena, žale se da je nešto mnogo lakše napisati nego provesti u praksi. Čuli smo da ima proizvođača povrća koji su morali odustati od proizvodnje mrkve jer se nju najlakše ukrade s otvorenog polja.

S druge strane, Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja bavi se zbrinjavanjem ambalažnog otpada od pesticida, koji se prije bacao, te zaustavljanjem krivotvorina pesticida. No, čuli smo da je zaštita voda od pesticida zasad izvan mogućnosti te nacionalne udruge industrijskih proizvođača pesticida.

Predsjednik zajednice Udruge hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić istaknuo je da je pravilno korištenje mlaznica važno zbog manjeg korištenja pesticida po poljima, odnosno njihove veće učinkovitosti, a bolje zaštite okoliša, na što svi moramo pripaziti.
Gregurić je istaknuo da je uvoz robe, upitne kakvoće, posebno povrća, preplavio domaće tržište jer nemamo dovoljno vlastite proizvodnje. Postali smo turističko-socijalna zemlja, koje ne vodi dovoljno računa o vlastitoj proizvodnji hrane. Ono malo domaće proizvodnje povrća, 25 do 30 posto, izgubi se u trgovačkim lancima, koji bi trebali vidljivo označavati što je domaća, a što strana roba, što sad potrošače dovodi u zabludu.

PODIJELI