PODIJELI

Na poziv europarlamentarke Marijane Petir, u dvodnevni posjet Hrvatskoj stiglo je izaslanstvo od devet članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta s predsjednikom Cezslawom Siekierskim na čelu, a nakon Siska, posjetilo je ULO hladnjaču u Rakitovcu i proizvođače povrća i voća kod Velike Gorice.

Europarlamentarci su najprije posjetili poljoprivredni obrt Agrosan Nedjeljka Savića u Novom Čiču. Savić se uzgojem povrća bavi 17 godina, a od proizvođača na malo korak po korak došao je do veleprodaje i proizvodnje salata i kupusnjača na 60 hektara.

Multinacionalke kolo vode

Savić je rekao da ima 35 zaposlenih, na pakiranju radi pet radnica, 20-ak ih radi u polju i ostali u administraciji, ali i dalje mi nedostaje radnika u polju jer kod nas više ni Rumunji, već godinama, ne traže posao u poljoprivredi.
Europarlamentarku iz Španjolske Mariju Lidiju Senra Rodrigeuz zanimalo je koliko plaća radnike, ako ih ne može naći!? Uz to, podsjetila je da stalno, od kada je došla u Hrvatsku, sluša da je uvoz hrane, posebno povrća i voća prevelik, ali to je problem i drugih članica EU jer su multinacionalne kompanije preuzele vodstvo u poljoprivrednoj politici Unije, koja ne valja.
Malo manje oštar bio je njemački europarlamentarac Albert Dess koji je rekao da je čuo da se zemlja u Hrvatskoj, kao i kod njih u Bavarskoj, ne obrađuje, iako je Bavarska, za razliku od Njemačke, veći izvoznik nego uvoznik hrane, ali iznenadio ga je problem s radnom snagom. Glede plaćanja trgovaca, Lidl dolazi iz Njemačke, ali i kod nas veliki trgovački lanci sve slabije plaćaju preuzetu robu, ističe Dess.

Predsjednik odbora Siekierski rekao je da je Dess prije 40 godina imao sedam hektara zemlje, a da je nakon 40 godina sinu ostavio 70 hektara. Dakle, deset puta više, ali ta nam je priča poznata i s domaćeg terena. Uz to, upozorio je da udruživanje proizvođača, posebno u zadruge, ima negativnu tradiciju u bivšim socijalističkim zemljama, što je negativno povijesno naslijeđe koje treba prevladati na tržišnim osnovama.

Europarlamentarac iz Slovenije Franc Bogović koji je i sam voćar, rekao je da tržište neće samo riješiti probleme u agraru koji su veliki i postoje i u Sloveniji. Slovenija nema niti jednu potvrđenu proizvođačku organizaciju, a Hrvatska ima dvije. U Sloveniji nije osigurano više od 70 posto povrćara, iako su česte klimatske promjene i o tome se puno priča i u parlamentu EU, a i dalje troše na osiguranje jedan do dva posto sredstva.

Predsjednik Kriznog stožera HVZ-a Željko Ledinski upozorio je na alarmantno stanje u domaćem voćarstvu jer je proizvodnja, zbog elementarnih nepogoda, pala prošle godine na samo 35.000 tona, a ove iznosi 65.000 tona, što je samo 30 do 40 posto domaćih potreba. Kako se čulo, shema školskog voća, koju potiče i EU, je dobra, ali s tržištem od 500 milijuna ljudi, stigla je i konkurencija koja je uz nekontroliran uvoz iz trećih zemalja, gotovo pa uništila domaću poljoprivredu.

Europarlamentarac iz Italije Nicola Caputo preporučio je proizvodnju voća s visokom dodanom vrijednosti, kao što je njegova prerada u jogurte i marmelade.

Marža 400 posto

Zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić rekao je da će se, nakon 36 osnovnih škola, domaće voće uskoro naći i u gradskim bolnicama (KBC-u Zagreb). Sedam milijuna kuna iz fondova EU dobiveno je za ULO hladnjaču, koja će omogućiti proizvođačima voća i povrća iz dvije županije da cijele godine plasiraju svoje proizvode na tržište te tako postignu i veću cijenu.
Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić rekao je da su europarlamentarci mogli čuti s kakvim se problemima susreću hrvatski proizvođači voća i povrća, a to je nepoštena trgovačka praksa, čiji će zakon uskoro biti gotov u Hrvatskom saboru kako bi se ta situacija promijenila nabolje. Uz to, mogli su vidjeti i sortirnicu, a uskoro i hladnjaču, što je dobar primjer sinergije s fondovima EU.

Zastupnike je zanimalo i kako proizvođači stoje s lokalnom potporom, posebno financijskom, jer je EU samo jedan stup u poljoprivrednoj politici, a druga dva su državna i lokalna razina. O tome je bilo više riječi i tijekom posjeta Hrvatskom saboru i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću.

Ali, odgovor je stigao i od upravitelja proizvođačke organizacije Zagrebački voćnjaci Marija Degustija koji je upozorio da ujedinjenim proizvođačima, a imaju 23 zadrugara i vlastitu robu marku Sunčano, nije problem plasman robe, već adiministrativne barijere i korupcija.

Predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić rekao je da krumpir više nije nigdje, što se nabolje vidi da se prodaje na akcijama u trgovačkim centrima, koji im tako ruše cijenu. Tko može raditi normalno kad su trgovačke marže i 400 posto, a plaćanje i do 90 dana ili nikada, rekao je Mesarić. Na to su europarlamentarci, iako je i vremena bilo premalo da sve čuju, samo slegnuli ramenima.

S druge strane, ako domaći proizvođači žele izvoziti, moraju proći 550 analiza u Beču za uljanu repicu. Uz niz apsurda domaće administracije, koja gleda papire a ne proizvodnju, teško ćemo naprijed, upozoravaju proizvođači voća i povrća.

EU delegacija obišla je i Distributivni centar za voće i povrće gdje je pri kraju gradnja ULO hladnjače financirana također iz europskih fondova, gdje se s njima susreo direktor Distributivnog centra Hrvoje Bunjevac.

PODIJELI