S novom zamjenicom župana Zagrebačke županije Nadicom Žužak razgovarali smo o zdravstvenoj zaštiti u županiji, s obzirom na to da na području županije ne postoji opća bolnica.
No, dok su fondovi EU sve dostupniji, kao i županijske financije, koje su u plusu, goruće je pitanje otpada, bilo u Gradu Zagrebu ili županiji, za koje ćemo, ako se ne riješi do 2020. godine, plaćati skupe penale.
Koja su vaša zaduženja na mjestu zamjenice župana Zagrebačke županije?
Kao zamjenica župana zadužena sam, zajedno sa županom Kožićem i zamjenikom župana Frankićem, za osmišljavanje, implementiranje i evaluaciju županijske politike. Pritom su u mojoj izričitoj nadležnosti pitanja prostornog uređenja, gradnje i zaštite okoliša, zdravstvo i socijalna skrb, fondovi EU, regionalna i međunarodna suradnja te sektor koji, s obzirom na svoje dosadašnje radno iskustvo, najbolje poznajem – financije. Volim financije jer vjerujem u onu američku izreku „always follow the money“. Za što se troši novac, mnogo govori o samoj organizaciji, kako je uređena i koji su joj prioriteti i ciljevi.
Koji su izazovi pred Županijom kad je riječ o zdravstvu?
Planom zdravstvene zaštite Zagrebačke županije za razdoblje od 2017. do 2022. godine utvrđeni su strateški ciljevi te planovi njihove provedbe. Njime je utvrđeno da je u idućem razdoblju najvažnije podići kvalitetu života stanovnika mjerama zaštite, očuvanja i unaprjeđenja zdravlja te osigurati jednaku dostupnost zdravstvene zaštite na području cijele županije. Sukladno Planu, a vezano i za aktualnu raspravu o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, nastavit ćemo jačati kapacitete u zdravstvu, ali s naglaskom na domove zdravlja za koje želimo da ostanu nositelji primarne zdravstvene zaštite. Naravno, podržavamo i uvođenje većeg broja timova specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u domove zdravlja jer za tim postoje stvarne potrebe na terenu.
U kojoj fazi je lječilište Naftalan u Ivaniću?
Razvojni projekt dogradnje Specijalne bolnice Naftalan, vrijedan 43 milijuna kuna, svakako je najznačajniji projekt u zdravstvu koji se trenutačno realizira na području Županije. Riječ je o investiciji koju je Županija ove godine poduprla s 10 milijuna kuna, a dogradnjom i rekonstrukcijom poboljšat će se kvaliteta usluga i smještajni kapaciteti same bolnice. Početkom godine počela je prva faza dogradnje vrijedna 2,1 milijun kuna, a u tijeku je postupak javne nabave za odabir najpovoljnijeg izvođača radova za drugu fazu radova u sklopu koje će se dograditi postojeća glavna zgrada bolnice. Budući da se sve odvija planiranim tijekom, očekuje se da će prošireno zdanje Naftalana svoje prve goste spremno dočekati početkom 2019. godine.
Sve gradske bolnice u Zagrebu s jedne su strane Save. Je li rješenje tog problema da dvije do pet bolnica preselimo u Blato u nezavršenu Sveučilišnu bolnicu, kako se sad najavljuje u Ministarstvu zdravstva?
Pomno pratimo aktualne rasprave o reformi zdravstva jer su stanovnici Zagrebačke županije, s obzirom na to da na našem području ne postoji opća bolnica, direktno usmjereni na specijalističke preglede i bolničko liječenje u bolničke ustanove i poliklinike s područja grada Zagreba. Spomenut ću još da Zagrebačka županija svake godine temeljem javnog poziva sufinancira nabavu medicinske i laboratorijske opreme, prije svega dijagnostičkih uređaja za bolnice i poliklinike na području grada Zagreba, kako bismo barem djelomično kompenzirali to svakodnevno korištenje zdravstvenih usluga.
Kako do bolje iskoristivosti fondova EU u našoj županiji?
Veliki projekti EU koji se trenutačno realiziraju ili su u planu na području Zagrebačke županije jasno govore o tome da smo maksimalno okrenuti europskim fondovima te da smo pronašli način kako ih uspješno i učinkovito iskoristiti u našu korist, odnosno korist naših žitelja. Primjerice, na korak smo od povlačenja 500 milijuna kuna sredstava EU za naš više od 707 milijuna kuna vrijedan projekt Regionalni vodoopskrbni sustav – Zagreb istok kojim će četiri grada i deset općina s istoka Zagrebačke županije dobiti najmoderniji vodoopskrbni sustav u zemlji. U studenome planiramo dostaviti naš projekt gradnje širokopojasne infrastrukture pristupu internetu vrijednosti 950 milijuna kuna bez PDV-a Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za prijavu na natječaj EU. Također, do kraja studenoga završit ćemo i gradnju i opremanje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće u Velikoj Gorici. Jedine takve hladnjače u Hrvatskoj koja je u potpunosti u vlasništvu proizvođača, a za koju ćemo dobiti 90 posto sredstava iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Osim tih velikih projekata, projekti EU prisutni su i u svakom našem gradu i općini kojima smo pomogli pripremiti više od 150 projekata EU ukupne vrijednosti oko milijardu kuna. Naravno, uvijek ima prostora za više i bolje, stoga nastavljamo odobravati financijske podrške projektima koji se planiraju financirati iz fondova EU, i dalje ćemo organizirati stručne edukacije iz područja europskih integracija, razvijamo dobre odnose s regijama drugih članica EU, i tako dalje.
Na kojem području surađuju Zagrebačka županija i regija Posavje u Sloveniji?
Sa slovenskom regijom Posavje službeno surađujemo od lipnja 2016. godine kada smo potpisali Sporazum o suradnji, no počeci te suradnje nastali su još prije na projektima prekogranične suradnje. Cilj te suradnje je potaknuti razvoj regionalne suradnje, ojačati prijateljstva između regija te iskoristiti uzajamne koristi na institucionalnoj, gospodarskoj i društvenoj razini. Pritom su kao važni sektori suradnje i razvoja prepoznati fondovi i programi EU, razvoj gospodarstva, razvoj i suradnja jedinica lokalne samouprave, poljoprivreda i razvoj ruralnih područja, zaštita okoliša, zdravstvo, obrazovanje i kultura, promet i komunalno gospodarstvo te sport i turizam.
Može li se oživjeti ruralni prostor u Županiji, poljoprivreda koja zaostaje za drugim zemljama EU, to sama ne može?
Kao većinsko ruralno područje, u velikoj smo mjeri okrenuti poljoprivrednoj proizvodnji i ne bih se složila, gledajući isključivo Zagrebačku županiju, da baš toliko zaostajemo. To je, uostalom, potvrdila i delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta koja je sredinom rujna obišla naše uspješne mlade nositelje OPG-ova i velikogorički Distributivni centar za voće i povrće koji je jedini takav centar u ovom dijelu Europe. Naravno da prostora za poboljšanje uvijek ima, posebno kada govorimo o ruralnom razvoju koji sam po sebi podrazumijeva mnogo toga – od područnih škola, do infrastrukture, uređenja prometnica, društvenih domova. Upravo u razvoj ruralnih prostora, pa tako i ruralni turizam, ulažemo znatna sredstva putem potpora, a sve kako bismo povećali kvalitetu života na tim područjima te osigurali uvjete za ostanak mladih ljudi i njihov kvalitetniji život i rad.
Kako posluje Zagrebačka županija, jedna od tri županije koja više uplaćuje u državni proračun nego što od njega dobiva?
Na to pitanje moglo bi se odgovoriti s mnogo različitih financijskih aspekata, no ja bih u prvome redu željela istaknuti poslovanje naših poduzetnika kod kojih je prisutan kontinuiran gospodarski rast i iz godine u godinu sve bolji financijski pokazatelji. To potvrđuju i posljednji podaci Fine za 2016. godinu koji govore o znatnom porastu broja poduzetnika, 7.206, prema čemu smo četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija nakon grada Zagreba. Takve pozitivne bilance odražavaju se i na proračun Zagrebačke županije koji se puni sukladno planiranoj dinamici što, uostalom, potvrđuje i naplata prihoda za prvih osam mjeseci ove godine. Konkretnije, prihodovna strana proračuna u navedenom je razdoblju realizirana u visini 67,61 % plana, što je za 20,18 % više kad uspoređujemo s istim razdobljem prošle godine. Kada svemu tome još dodamo brojne domaće i strane investicije, logično je da stopa nezaposlenosti pada, a zaposlenosti raste – što se jednostavno mora vidjeti i suma sumarum kad se gleda županijski proračun i koliko uplaćujemo u državnu blagajnu.
Kako je županija prostorno uređena u smislu izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola?
Naši žitelji izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola mogu zatražiti u 8 ispostava smještenih u Dugom Selu, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Svetoj Nedelji, Svetom Ivanu Zelini, Velikoj Gorici i Zaprešiću, ovisno o tome gdje je smještena predmetna građevina i u čijoj je ingerenciji to područje. Osim ispostava, postoji i sjedište u Zagrebu koje je nadležno za građevine koje se nalaze na području velikoga grada i dijela županije ili dviju ili više ispostava te po potrebi za složenije građevine.
Zbrinjavanje otpada ne odvija se planiranom dinamikom. Što se na tom području može učiniti?
Prije svega, moramo znati da smo problem zbrinjavanja otpada obvezni riješiti sukladno europskoj legislativi, odnosno ispunjenju zajedničkih ciljeva Strategije Europa 2020., inače ćemo plaćati skupe penale. U rješavanju tog gorućeg problema ne nastupamo sami, s obzirom na to da će Grad Zagreb i Zagrebačka županija imati zajednički Centar za gospodarenje otpadom. U skladu s time, intenzivno surađujemo s Gradom Zagrebom po tom pitanju i vjerujem da ćemo ispoštovati sve rokove koji su pred nas postavljeni te da ćemo do 2020. godine dosegnutieuropski standard i odvojeno sakupljati 50 posto otpada.
Prijevoz za mnoge stanovnike županije koji rade, studiraju ili uče u gradu Zagrebu osjetno je skuplji nego što bi zapravo trebao biti. Jeftiniji prijevoz smanjio bi i velike gužve, ali zasad nije uveden. Zašto?
Realizaciju jeftinijeg sustava koči postojeća zakonska regulativa koja umjesto cjelovitog sustava javnog prijevoza, nalaže njegovu raspodjelu na tri razine temeljem kojeg prijevoznici formiraju cijenu javnog prijevoza prema tržišnom modelu plaćanja. Preduvjet za rješavanje tog problema je osmišljavanje jedinstvenog tarifnog sustava koji je zonski, na cijelom području prijevozničkih usluga. Unutar tako osmišljene tarifne unije postojala bi jedinstvena karta za cijelo područje, za jedno putovanje, bez obzira na to koliko ga prijevoznika obavlja. Cijena takve karte utvrđivala bi se na bazi stvarnih troškova, koju bi činili tzv. ekonomski limit, a na temelju takvog elaborata o cijenama lokalna i područna (regionalna) samouprava bi, prema svojim proračunskim mogućnostima, sudjelovala u subvencioniranju prijevoza, poglavito za socijalne kategorije (učenici, studenti, umirovljenici, invalidi) kako bi prijevoz bio prilagođen njihovoj platežnoj moći.
