PODIJELI

U Društvu hrvatskih književnika u petak 20 listopada gostovali su estonski književnici. Gostovanje je organizirano u suradnji DHK-a i Društva estonskih književnika.

Zagrebački su ljubitelji književnosti tako mogli uživo čuti i vidjeti odabrane predstavnike nama nažalost manje poznate baltičke književnosti. Gostovali su Doris Kareva, Veronika Kivisilla, Karl-Martin Sinijärv, Berk Vaher i Ingrid Velbaum-Staub. Uz pozdravnu riječ dopredsjednika DHK-a Božidara Petrača, koji ih je pozdravio izrazima dobrodošlice “u srednjoeuropski Zagreb, gdje već ima i daška Mediterana” goste su predstavili Ružica Cindori i Dubravko Jelačić Bužimski, koji je o svakom piscu iznio i nekoliko biografijskih napomena.

Estonske pisce pozdravila je i Željka Josić, voditeljica Međuparlamentarne hrvatsko-estonske skupine prijateljstva, osnovane nakon posjeta estonskog premijera Hrvatskoj. Izbor iz njihovih dijela u prijevodu na hrvatski jezik impresivno je i uživljeno interpretirao dramski umjetnik Darko Milas.

Čitao je to iz prijevoda Nikole Đuretića e engleskoga jezika koji će biti predstavljen u časopisu Republika. Iz onoga što su čitali i govorili na estonskom jeziku jasno je da je riječ o književnosti koja što prije mora imati i hrvatskog prevoditelja s estonskoga jezika, kao i prevoditelja hrvatske književnosti na estonski jezik, pa je zapravo nužnost što prije uspostaviti mogućnost izravne prijevodne komunikacije dvaju tematski veoma bliskih književnosti. Inače većina predstavljenih pisaca studirala je na Sveučilištu u Tartuu, gdje je predavao i slavni semiotičar i književni teoretičar Jurij Lotman.

Svoje je pjesme čitala i pjevala Veronika Kivisilla, autorica zbirke “Cantus Frmus”, koja drži da pjesnik mora biti u glasnoj komunikaciji sa svojom publikom. “Ako izađete iz vremena, imat ćete ga u izobilju” stih je iz njezine poezije u kojoj govori o djevojci Rosi zatočenoj u tornju jedne talinske crkve, a nakon ravnodušja njezine obitelji oslobađa je mladi ljubavnik, a Rosa proklinje očeve konje, majčine krave, sestrin nakit i bratovo oružje.

Karl-Martin Sinijärv književnik je koji je poznat i kao novinar i sladokusac. Njegova mladenačka poezija ima elemente futurizma i nadrealizma, a u zrelijim godinama stapa egzistencijalne teme i samoironiju. Autor je zbirke “Špil karata” i romana za mladiće i muškarce “Jedno prolazno ljeto”. Deset godina bio je predsjednik Društva estonskih književnika.

Doris Kareva autorica je 14 zbirki i knjige eseja, uz ostalo i “Mandragore”, prevođenih na 20 jezika. Založila se za obostrano prevođenje hrvatske i estonske književnosti.
Pisac Berk Vaher jedan je od utemeljitelja književnog kruga Skupina pustinjaka i osnivač časopisa Vidik. Iako je već srednje generacije još je izuzetno aktivan i na tamošnjoj subkulturnoj sceni. Autor je poezije i kratkih priča, ali i romana o djevojci koja je umrla unatoč uzaludnom naporu njezina ljubavnika da je spasi opljačkavši banku. Vaher je i suradnik u Tartuu poznate knjižnice Utopija i diskoteke Arhiva.

Ingrid Velbaum-Staub govorila je o svojim prijevodima Bulgakova, Filimonova i Jelene Skurskaje. Osnivačica je i uglednih književnih festivala u Tallinnu i Tartuu, na kojem bi, istakla je, nakon posjeta Zagrebu svakako željela vidjeti i gostovanje hrvatskih književnika.

Dubravko Jelačić Bužimski podsjetio je i na rad Tiita Aleksejeva, sadašnjeg predsjednika Društva estonskih književnika, dobitnika nagrade EU za književnost, koji nije došao u Zagreb. Slučajni susret Jelačića Bužinskog i Aleksejeva zapravo je i inicirao hrvavtsko-estonske književne susrete.

Aleksejev je uz ostalo i autor priče “Komad Tartua”, romana “Bijeli zamak” trilera čije se fabula odvija u Parizu i Afganistanu, romana “Hodočasnici” o križarskom ratu, te drame “Legionari” o drugom svjetskom ratu, i o Estoncima koji su bili u postrojbama Crvene armije, ali i onima u njemačkoj vojsci, što je u doba socijalizma bila tabu tema u Estoniji.

PODIJELI