U Hrvatskom državnom arhivu 26. i 27. listopada održat će se Konferencija o hrvatskoj filmskoj baštini.
Konferencija koja se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva kulture RH, obuhvatit će širok raspon tema vezanih za zaštitu i očuvanje hrvatske filmske baštine, perspektive njezinog razvoja u budućnosti te europske prakse u tom području.
UNESCO je još 2008. godine 27. listopada proglasio Svjetskim danom audiovizualne baštine. No, iako je vrijednost filmske baštine te nužnost da se sačuva i učini dostupnom javnosti jasno prepoznata i artikulirana, ipak su se i u europskom i u svjetskom kontekstu već dogodila znatna kašnjenja u poduzimanju konkretnih mjera. Mnogi zvučni zapisi, pokretne slike i drugi audiovizualni materijali nepovratno su izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja ili pak tehnološke zastarjelosti.
Šteta koja je time prouzročena je trajna, a nedostatak prave brige o audiovizualnoj baštini mogao bi rezultirati nestankom djela koja oblikuju umjetničku, kulturnu, povijesnu, društvenu i političku memoriju. Budući da je zaštita složen proces koji zahtijeva koordinirano djelovanje i iznalaženje pravnih, tehničkih i financijskih rješenja te podršku odgovornih institucija, a kada je riječ o hrvatskoj filmskoj baštini i proces opterećen činjenicom da vlasnički status hrvatskog filma u mnogim segmentima još uvijek čeka pravnu regulaciju, nužnost žurnog i koordiniranog djelovanja institucija i pojedinaca koji u njemu sudjeluju posve je očigledna.
Konferencija o hrvatskoj filmskoj baštini organizira se kao odgovor na potrebu da se o ovoj važnoj temi progovori odmah, na stručan i cjelovit način.
Stoga će se na njoj okupiti relevantni sugovornici iz različitih zemalja i različitih područja koja sudjeluju u procesima zaštite i očuvanja, kako bi se pojačala svijest o važnosti hrvatske filmske baštine, potaklo rješavanje otvorenih pravnih pitanja vezanih uz autorska i vlasnička prava, razmotrili tehnički i etički parametri samog procesa, usporedile europske prakse u tom području te krenulo ka uspostavi učinkovitih modela koji osiguravaju njezino očuvanje i dostupnost u budućnosti.
U četvrtak 26. listopada u 10 sati nakon uvodnih pozdravnih riječi ravnatelja HDA Dinka Čuture i predsjednika Hrvatskog društva filmskih radnika Danila Šerbedžije konferenciju će otvoriti Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture RH. U 11.15 počinje panel “Kome pripada hrvatski film – postsukcesijski i postprivatizacijski izazovi”, na kojem će sudjelovati K. Partl, Daniel Rafaelić, ravnatelj HAVC-a, Dinko Majcen, pročelnik Hrvatskog filmskog arhiva, Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke, Vinko Grubišić, direktor Jadran filma i Vinko Brešan, ravnatelj Zagreb filma. Moderator će biti Ozana Ramljak. U 13.45 održat će se rasprava o hrvatskoj i europskoj zakonskoj regulativi.
Romana Matanovac, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu govorit će o ostvarenju autorskih prava u AV području. Đurđica Pajić iz Hrvatske autorske agencije, govorit će o praktičnim aspektima ostvarivanja autorskih prava u AV području, a redatelj, scenarist i producent Darko Bajić imat će izlaganje “Zaštita autorskih prava – u potrazi za izgubljenim autorom”. U 15.15 počinje panel o europskim praksama u ovom području. Raspravljat će Margherita Scanavino, predsjednica za baštinu Copaeam i menadžerica za upravljanje projektima u Arhivu RAI-ja, Mimi Gjorgoska-Ilievska, savjetnica u Ministarstvu kulture Republike Makedonije, Nerina T. Kocjančič, voditeljica promocije i distribucije u Slovenskom filmskom centru, te Jugoslav Pantelić.
U 18 sati će se održati Filmski četvrtak s projekcijom Miletićevih filmova iz 1930-ih namijenjenom gostima konferencije, ali i široj javnosti. Program se zove “Rijetko viđeni Miletić”, a bit će prikazani filmovi “Od Zagreba do Raba” (1937), “Ružica i Branko”, te “Gradska štedionica” (oba 1936.). U prvom je filmu Miletić režiser i kamerman, a u drugom i trećem je “Okti” glumac, a režiser i kamerman je Maksimilijan Paspa. Filmove će najaviti filmski arhivist Juraj Kukoč.
U petak 27. listopada u 10 sati raspravljat će se o aspektima zaštite AV gradiva. Gabor Pinter iz Mađarskog nacionalnog filmskog fonda govorit će o tehničkim i etičkim aspektima restauracije, Tomislav Vujnović, direktor studija Vizije o restauraciji igranog i dokumentarnog filma, Mario Pulek, direktor Ater studija, o restauraciji zvuka, a Bojan Mastilović, direktor Iridium filma o restauraciji animiranog filma.
U 12.15 sati počinje panel o međudržavnoj j i međuinstitucijskoj suradnji na zaštiti filme baštine. Izlagat će Vladimir Angelov, direktor Makedonske kinoteke, Marjan Vujović, voditelj Muzeja Jugoslovenske kinteke, te Tatajana Rezelj Stibilj, arhivistica u Slovenskom filmskom arhivu. Moderatorica panela je Carmen Lhotka.
U 13.45 Martina Petrović (Desk Kreativen Europe-Ured Media Hrvatske) izlagat će o postojećim mogućnostima financiranja u Europi. U 14.15 tema će biti “Izazovi očuvanja baštine”. Sandra Malenica zamjenica varaždinskog gradonačelnika imat će temu “Važnost taštine u očuvanje baštine”, Gordana Restović, ravnateljica Pulskog filmskog festivala, govorit će o (ne)željenoj baštini Pulskog festivala, a Hrvoje Hribar, predsjednik Odbora za zaštitu autorskih prava DHFR-a govorit će o mjestu filmskog nasljeđa u oblaku hrvatske kulturne baštine.
U 15 sati počinje rasprava o izazovima digitalizacije, online dostupnosti i digitalnom očuvanju filmske baštine. Govorit će Danilo Šerbedžija, Martin Srebotnjak (Društvo slovenskih redatelja) i Igor Stardelov (Filmski arhiv Makedonske kinoteke). U 16 sati počinje panel o dostupnosti zaštićene AV baštine u kinoprikazivačkoj mreži.
Sudionici su Hrvoje Laurenta, izvršni diorektor Kina Europa, Agar Pata, voditeljica Filmskih programa Kina Tuškanac, Slobodanka Mišković, voditeljica Art kina, Tanja Miličić, voditeljica Kina Valli, Vlado Ercegović, voditelej kinoteke Zlatna vrata, Marijana Bošnjak, direktorica Kinematigrafa Osijek. Moderatorica je Carmen Lhotka.
U 20 sati počinje program Večernje projekcije u Gorgoni. Moći će se vidjeti film pobjednik natječaja Copearm, Babajin film Pravda (1962), te “Tajna dvorca” (1957) Milana Katića.
