PODIJELI

Na sjednici Vlade održanoj 2. studenog usvojena je Nacionalna strategija poticanja čitanja koja bi trebala pridonijeti razvoju kulture čitanja i omogućiti što većem broju pripadnika hrvatskog društva, kako je rečeno u priopćenju Ministartsva kulture, čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.

Dodaje se da pad interesa za knjigu i čitanje, promijenjeni načini čitanja u digitalnom okruženju i nedostatna kompetencija pismenosti od svakog društva zahtijevaju da se sustavno i strateški bavi pitanjima kulture pismenosti. Budući da u Hrvatskoj do sada nije postojala strategija razvoja kulture čitanja i pismenosti, pokazalo se prijeko potrebnim izraditi strateški dokument koji će povezati i uskladiti djelovanje svih čimbenika u nizu od autora, preko knjige do čitatelja. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek objavila je tu vijest novinarima u Ministarstvu kulture. Na predstavljanju je bila i koordinatorica Nacionalne strategije poticanja čitanja Maja Zrnčić.

Ostvarivanje vizije Strategije glasi: “Hrvatsko društvo razumije ulogu čitanja u razvoju pojedinca i društva te specifičnosti čitanja u određenoj životnoj dobi, u skladu s tim konkretno djeluje i prihvaća odgovornost za poticanje čitanja i sâmo čitanje”. Strategija će se prema planu ostvariti tijekom idućih pet godina putem Akcijskog plana provedbe Strategije 2017. – 2022., u trima ključnim strateškim ciljevima:
(1) uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju
(2) razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje
(3) povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala.
Interesantna i simpatična krilatica Strategije jest i – “Čitajmo da ne ostanemo bez riječi”.

Ova se vizija treba ostvariti tijekom idućih pet godina provedbom projekata koji doprinose ostvarenju triju ključnih strateških ciljeva. Ciljevi Strategije realizirat će se, unutar razdoblja predviđenog za njezinu provedbu, putem 15 specifičnih ciljeva i 42 mjere, za što će se osigurati mehanizmi praćenja te evaluacije njezinih učinaka, kako bi se uspostavio sustavan društveni okvir za podršku čitanju.

Provest će se znanstvena istraživanja koja će donijeti nove spoznaje važne za poticanje čitanja, uspostaviti sustav distribucije informacija, poticati međusektorsko povezivanje i suradnja svih institucionalnih i izvaninstitucionalnih sudionika na području poticanja čitanja te provesti nacionalna kampanja poticanja čitanja.

Razvoj čitalačke pismenosti i osposobljavanje čitatelja za aktivno i kritičko čitanje ostvaruje se putem nekoliko prioriteta (specifičnih ciljeva). Osmišljavanjem i provedbom Strategije poticat će se programi čitanja djeci u ranoj i predškolskoj te u školskoj dobi (osnovna i srednja škola) kao i u radu s odraslima. Jednako tako osnaživat će se suradnja svih sudionika uključenih u programe poticanja čitanja.

Osiguravanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala strateški je cilj koji se ostvaruje sustavnim ulaganjem u pisce, ilustratore i prevoditelje te u njihovo djelovanje, potporom nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti, povećanjem produkcije i dostupnosti knjige putem svih vrsta knjižnica, povećanjem produkcije i dostupnosti čitalačkih materijala za osobe s poteškoćama u čitanju na uobičajen način, ulaganjem u nove naslove, dostupnošću i vidljivošću e-knjiga te besplatnih digitalnih sadržaja.

Sredstva potrebna za realiziranje Nacionalne strategije poticanja čitanja osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu na razdjelima Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo kulture osiguralo je sredstva u iznosu od 500.000,00 kuna godišnje za 2017. i 2018. godinu te 1,000.000,00 kuna za 2019. godinu.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja za dio mjera ove Strategije osiguralo je 276.033 kune za 2017. godinu, 441.908,00 kuna za 2018. i 413.409,00 kuna za 2019. godinu.

Planira se i financiranje putem sredstava Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Vlada je time dovršila proces koji je trajao punih pet godina, i koji su i prethodne Vlade imale priliku zgotoviti barem godinu-dvije ranije. No sada što je tu je, najvažnije da je ovaj važan strateški dokument usvojen, i svi zainteresirani profesionalci i uživatelji svijeta knjiga (ma u kojoj se formi ponudila!) i čitanja vjeruju da je postavljen okvir unutar kojeg bi Hrvatska trebala graditi društvo koje uvažava knjigu u svim njezinim fazama, od trenutka stvaranja/pisanja/risanja i drugih autorskih aktivnosti, kreativnog prijeloma i ostalih međufaza sve do susreta s najvažnijim čimbenicima – čitateljima, od onih tek potencijalnih i najmlađih pa do starijih dobnih skupina. I posebice onih koji to trebaju tek postati i ne znaju sve divote čitanja!

Oni duljeg pamćenja sjećaju se aktivnosti Knjižnog bloka, bezbrojnih apela književnika, prevoditelja, nakladnika, knjižara, novinara koji pišu o knjigama da se riješi pitanja krize knjige. Sjećaju se i legendarne konferencije “Poticanje čitanja: njemačka iskustva i hrvatske perspektive” koju je 25./26. listopada 2012. organizirao Goethe-Institut Kroatien. Mnoga njemačka tadašnja iskustva oko politike knjige, izdavaštva i knjižarstva, ali i čitanja, djelovala su nam, kako je rekao jedan sudionik iz regije, “kao svemirski brod”. Tada je bila pokrenuta inicijativa za osnivanje službenog tijela Republike Hrvatske sa zadaćom poticanja čitanja. Knjižni je sektor alarmirao nadležne državne institucije svjestan da kola sve brže klize nizbrdo i da je krajnji čas da se zaustave prije nego se nepovratno sunovrate. A u provaliju su prije par mjeseci još malo pogurana slomom Algoritma MK i napornim prijegorima oporavka od strane novih vlasnika dijelova lanca, i sve to bez nekog “nakladničkog lexa i ramljaka”.

Pad interesa za knjigu i čitanje, promijenjeni načini čitanja u digitalnom okruženju i nedostatna kompetencija pismenosti od svakog društva zahtijevaju da se sustavno i strateški bavi pitanjima kulture pismenosti. Uostalom, proteklih godina pad kompetencije pismenosti i sve slabijeg pravog čitanja vidi se od sve tanjeg, ispraznijeg i siromašnijeg ophodnih rječnika političara, uz popratne brojke o (ne)čitanja u Hrvatskoj.

Inicijativa je još tada bila upućena na adrese Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, i u njoj su predstavnici knjižnica, akademskih institucija, nakladnika i strukovnih udruga ukazali na kontinuirano slabljenje interesa za čitanje, te shodno tome ponudili mini akcijski plan za prevladavanje nezavidne situacije. Jedna od predloženih mjera bilo je i donošenje Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić u veljači 2014. godine imenovala Povjerenstvo za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja sa zadatkom izrade Strategije, koje je glavninu posla oko izrade Strategije odradilo do kraja 2014. godine, u ožujku 2015. tekst Strategije usuglašen je sa stručnim službama Ministarstva kulture, a krajem travnja 2015. Strategija je dana na javnu raspravu koja je trajala od 23. travnja do 20. svibnja 2015. Potom je izrađena i završna verzija NSPČ-a koja je morala proći kroz verifikaciju cijelog nizu s njom povezanih resornih ministarstava i agencija, planiranje i odobravanje financijskog okvira neophodnog za provođenje i dočekati završni čin usvajanja na Vladi.

Detalje o cijeloj Strategiji i članovima Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja mogu se naći na web stranici Ministarstva kulture. U povjerenstvu su djelovali i stručnjaci iz područja obrazovanja, knjižnica, izdavača, pisaca i djelatnika u afirmaciji e-knjige.

Poželjeti je da dobro zamišljena Strategija poticanja čitanja, dobije sve svoje potrebne djelatnike i protagoniste i na “taktičkom osvajanju terena” boljeg čitanja u svakom pogledu!

PODIJELI