PODIJELI

Gradski zastupnik Renato petek priopćenjem za javnost se oglasio vezano za nedavnu smotru Zimske službe i njezino funkcioniranje.

Petek je u svom priopćenju upozorio na štetan utjecaj korištenja soli koji utječe na imovinu, infrastrukturu, okoliš, kućne ljubimce, pa čak i na djecu.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

‘U subotu sam bio pozvan i odazvao se na smotru Zimske službe. Vidjeli smo i čuli da služba raspolaže dovoljnom količinom soli te više od 260 ekipa za čišćenje prometnica na području cijeloga grada.

Izgleda kako služba ove godine neće biti iznađena snijegom.
Kako je grad Zagreb jedna od europskih metropola, a u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave u RH i prilično bogat grad, očekivao sam čuti da se dogodio barem neki pomak po pitanju korištenja ekoloških prihvatljivijih sredstava koja se koriste kao pomoć pri čišćenju snijega i leda, od same soli. Nažalost, nije.

Sukladno Planu nabave Zagrebačkog holdinga d.o.o., ove će godine za potrebe nabavke soli biti utrošeno 25 milijuna kuna. Još prošle godine se nabavljalo i ekološkog sredstva za posipanje u iznosu od milijun kuna, koje u ovogodišnjem Planu nažalost ne nalazim.

Još je prije više od 10 godine Zrinjevac upozoravao na štetnost korištenja soli vezano uz loš utjecaj iste na drvorede, živice i travnjake uz glavne gradske prometnice.

Nismo imali prilike vidjeti i saznati više o tzv. maloj zimskoj službi koja brine za čišćenje nogostupa, tramvajskih stanica, stepenica, parkova itd. a koja je prethodnih godina koristila i druga sredstva kao pomoć pri čišćenju snijega, ali samo na području centra grada zbog zahtjevnijih podloga, te nekih tramvajski i autobusnih stanica. Neki su gradovi u npr. u Njemačkoj (Berlin, München…) korištenje soli za pješačke nogostupe zabranili.
Kao da u Hrvatskoj i ovom slučaju Zagrebu (gradske uprave ali i mi, građani) nismo dovoljno svjesni kako postoje problemi koji nastaju korištenjem soli u ovu svrhu.

Nedavna svjetska istraživanja procjenjuju da svaka tona soli bačena na ceste može uzrokovati između 500 i 2000 eura štete na infrastrukturi, vozilima, imovini i okolišu.

Ponovimo stoga negativne utjecaje soli koju koristimo za otapanje snijega i leda:
– uništava infrastrukturu i imovinu – sol oštećuje asfalt i beton te uzrokuje koroziju na
vozilima, ogradama uz prometnice, kao i odvodnim cijevima
– zagađuje tlo i podzemne vode – taloži se u tlu, a otapanjem snijega kroz kanalizacijske
odvode ulazi i u jezera i rijeke gdje ugrožava eko sustav pa time može ugroziti crpilišta
pitke vode
– oštećuje šapice kućnih ljubimaca, a kada ih sol grize, lizanjem unose veliku koncentraciju
toksina
– uništava biljni svijet i travnjake – na proljeće možemo biti razočarani kada vidimo koliko
smo korištenjem soli naštetili drveću, travnjacima i zelenilu,
– potencijalna je opasnost za djecu ako stave grude snijega ili led u usta.

Kemijski sastav soli za posipanje u Zagrebu sadrži max. 2,0% netopivih materija koje dakle ostaju i talože se u tlu ili se pak putem odvoda nađu u rijeci, pa potom i moru.

Alternative dakako postoje, koriste se već diljem svijeta. Neke su poput plantabona, ekološkog sredstva na bazi umjetnoga gnojiva ili uree podosta skuplji od soli, ali se mogu koristiti i povoljniji nusproizvodi iz prehrambene industrije kao što su melasa i sok do
šećerne repe ili cikle, tekućina preostala od kiseljenja zelja itd.
Samo je potrebno donijeti odluku za korištenjem sredstava koja su ekološki prihvatljivija te znati razviti sustav nabave istih zbog korištenja istih za dobrobit sviju, a kako bi se izbjegli
problemi koji nastaju zbog korištenja soli.’

PODIJELI