PODIJELI

Izložba “30 godina Univerzijade ’87”, kojoj je prijetilo da ne bude predstavljena javnosti, o čemu je pisao Zagrebački list, otvara se u četvrtak u 18 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla.

Organizaturi su muzej i udruga Random, a autor izložbe Igor Novaković, a izložba će biti otvorena do 4. veljače 2018. godine.

Novaković je za vrijeme Univerzijade bio prvašić, znao je da je u Zagreb stigao Zagi, ali nije doživio taj sportski događaj kao oni mao stariji. Prije pet godina na jednom je sajmu vidio plišanog Zagija, istog kakvog je imao kao klinac, i to ga je vratilo u dane bezbrižnog djetinstva. Shvativši da je vrlo teško pronaći slične predmete, odlučio je Zagija i i Univerzijadu oteti zaboravu.

– S vremenom je moja kolekcija predmeta vezanih za Univerzijadu ’87 rasla. Iznenađujuće je koliko je mnogo predmeta vezano uz Univerzijadu ’87 i Zagi maskotu! Uspio sam ih, manje-više, prikupiti sve i odlučio ih pokazati u povodu 30. godišnjice održavanja te sportske manifestacije. Jer Zagi i Univerzijada ’87 su unijeli radost u moj grad i moje djetinjstvo i smatram da je red da im zahvalim, barem izložbom – rekao je Novaković.

Od 8. do 19. srpnja 1987. godine, u Zagrebu su održane 14. međunarodne studentske sportske igre Univerzijada ‘87. Pod geslom “Svijet mladih za svijet mira” i u znaku Dragićeve simpatične vjeverice ”Zagija”, 122 reprezentacije s 6423 sportaša i službenih osoba sudjelovalo je u dvanaest sportova. Zagreb je tada nakratko postao centar svijeta i domaćin najveće sportske manifestacije održane do tada na ovim prostorima. Uz to bila je to i najveća organizirana Univerzijada do tada uopće.

O veličini događaja govore i brojke. Ukupno je na Univerzijadi bilo akreditirano 43.975 osoba. O njoj je izvještavalo 1570 novinara. U prijevozu je korišteno 225 autobusa i minibusa, 722 osobna vozila i 72 putnička kombi vozila. Tehnička podrška bila su 3 velika računalna servera tvrtke IBM, 750 osobnih računala, 450 printera, 800 radio stanica, 600 pagera, 8200 telefona – od čega 200 induktorskih. Na Univerzijadi je radilo ukupno 25.682 volontera! Zahvaljujući Univerzijadi Zagreb je u tom kratkom periodu ostvario ukupno 100.000 noćenja.

Među izgrađenim sportskim objektima izdvajaju se sportski centar na Jarunu, kompleks bazena Mladost, dvorana Cibona. Obnovljeni su sportski centar Šalata, stadion Dinamo, niz sportskih objekata u Zagrebu i gradovima suorganizatorima: Bjelovaru, Čakovcu, Jastrebarskom, Karlovcu, Kumrovcu, Petrinji, Sisku, Varaždinu i Svetom Ivanu Zelini.

Gradska infrastruktura obogaćena je obnovljenim studentski domovima Stjepan Radić i Cvjetno naselje, novim autobusnim kolodvorom i obnovljenim željezničkim kolodvorom, uređenjem niza pročelja u središtu grada, osobito na Trgu bana Jelačića, izgradnjom Centra za automatsku obradu podataka, otvaranjem niza novih trgovina, obnovom i otvaranjem novih hotela.

Otvoren je Omladinski kulturni centar u Teslinoj s obnovljenim Zagrebačkim kazalištem mladih i nizom novih sadržaja, zaživjela je Tkalčićeva ulica kao atraktivno mjesto večernjih izlazaka.

Univerzijada nije bila samo sportsko natjecanje. U razdoblju za vrijeme te neposredno prije i nakon Univerzijade, u gradu je održano pedesetak koncerata, niz predstava i izložbi, otvoren je Muzej ”Mimara”, održano je prvo izdanje međunarodnog kazališnog festivala Eurokaz koji će postati relevantan u svjetskim razmjerima. Sve to za cilj je imalo predstaviti Zagreb, ljude i cijelu svoju zemlju gostima i sudionicima sa svih kontinenata.

U Zagrebu je za vrijeme Univerzijade rođen petmilijarditi stanovnik planeta Zemlje, što je obilježeno svečanim koncertom kojemu je prisustvovao i tadašnji glavni tajnik UN-a, Péres de Cuéllar. O angažiranosti građana svjedoči i brojka od 25.682 volontera koji su sudjelovali u programima Univerzijade.