PODIJELI

U neobičnom muzeju punom lokomotiva posjetitelji se mogu provozati vlakićem koji su izradili modelari kluba HRKLJUŽ.

Ovih blagdanskih dana u Ulici grada Vukovara 47 pozornost će vam zacijelo privući lampice i svjetlosni efekti. No, kada se približite, vidjet ćete lokomotive. Jer, upravo tu, skriven od pogleda s glavne ceste, smjestio se jedan od manje poznatih, ali nimalo manje zanimljivih zagrebačkih muzeja – Hrvatski željeznički muzej. I dok su u drugim europskim gradovima željeznički muzeji među najposjećenijima, ovaj zagrebački i jedini hrvatski željeznički muzej kao da je pomalo zaboravljen. No, tamo će vas dočekati i sve vam rado pokazati zaljubljenici u željeznicu koji se o izloženim lokomotivama brinu od 1991. kada je muzej otvoren. Osobito su rado viđeni posjetitelji školska djeca, a ulaz je za sve besplatan.

– U ovom vanjskom izložbenom postavu, koji tek povremeno mijenjamo kada neka lokomotiva ode na obnovu, imamo 25 vozila. Ali, u depoima, skladištima i na kolodvorima diljem Hrvatske čuva se stotinjak vozila jer ovdje ne stane sve što vrijedi sačuvati – kaže Tamara Štefanac, ravnateljica muzeja.

Među izlošcima u muzeju odmah nam je pozornost privukla mala plava lokomotiva popularnog Samoborčeka, i to ona ista koja se može vidjeti i u kultnom filmu Kreše Golika “Tko pjeva zlo ne misli”. Baš je ta lokomotiva zamijenila raniju parnjaču (sada je u Tehničkom muzeju) koja je vozila na istoj pruzi. Šetajući dalje po muzeju na otvorenom stižemo do tamnoplave lokomotive “Plavog vlaka” Josipa Broza Tita. Penjemo se unutra i shvaćamo koliko je težak bio posao ložača.

Hitlerova oklopljena lokomotiva

– Nažalost, dok nismo imali stalnog čuvara, iako je prostor ograđen, često smo imali krađe. Tako su i na ovoj lokomotivi ukradeni neki mjerni instrumenti i još neki dijelovi. Lokomotive su česta meta pljačkaša jer imaju mnogo željeznih i mjedenih dijelova – požalila se ravnateljica Štefanac, dodajući da su upravo stoga, a i zbog propadanja lokomotiva pod utjecaja atmosferilija, razne ideje o velikom muzeju na nekoj ledini posve neprihvatljive.

Hodajući dalje nailazimo na žuti automobil “volgu”, koji je prepravljen u vozilo za kontrolu i dostavu na tračnicama. Izložena “volga” je iz ’80-ih godina, ali slična su vozila vozila sve donedavno, zamjenjujući nekadašnje drezine, koje su za svoje trikove tako voljeli komičari nijemog filma.

Zastrašujuće izgleda golema oklopljena lokomotiva proizvedena (i vjerojatno korištena) u vrijeme Drugog svjetskog rata u Njemačkoj, koja je poslije kao dio ratne odštete Jugoslaviji dospjela na naše tračnice. Tu su i parne lokomotive, električna lokomotiva s istarskih pruga te lokomotiva proizvođača “Đuro Đaković” koja je korištena u Domovinskom ratu, a u istoj su je tvornici preuredili za ratne svrhe, dodavši joj oklop.

Poštanski vagon s mirovinama

Središnji izložbeni primjerak ovog neobičnog muzeja je poštanski vagon, u kojemu se pošta i novac od mirovina ne samo prenosio, nego i razvrstavao. Poštari su putovali vlakom i u vagonu razvrstavali poštu te bi na odredištu sve bilo spremno za isporuku. Ako je vlak vozio u Split, na usputnim su postajama putnici mogli u poštanski vagon ubaciti pismo i ono bi u Splitu bilo za koji sat. Tako su se pošiljke dostavljale sve do 1995. godine. Danas se u poštanskom vagonu održavaju radionice za djecu, prilagođene njihovoj dobi i interesima pa mališani digitalnog doba mogu doznati štošta iz vremena kada se putovalo i živjelo mnogo sporije nego danas.

U poštanskom je vagonu uređena i izložba posvećena “Orient Expressu”. No, nije to, kako mnogi misle, jedan vlak – upozorava Tamara Štefanac – nego je riječ o sustavu vlakova. Izložaka je poprilično, a svaki priča svoju priču. Tu je i slavna fotografija “Orient Expressa” kada je bio zarobljen snježnim nanosima kod Vinkovaca, što je i inspiriralo slavnu Agathu Christie da napiše roman “Ubojstvo u Orient Expressu”.

– Upravo je 20-ih godina “Orient Express” bio najluksuzniji i tada se počela širiti fama o tom vlaku – kaže Tamara Štefanac.

Uz originalno posuđe iz toga vlaka, tu su i drugi zanimljivi predmeti koje su putnici toga doba nosili na put, od keksa tvornice Koestlin, bočice Chanel parfema do obvezne knjižice voznog reda. Ako i vi posjedujete stare vozne karte ili neke druge predmete vezane uz željeznicu, možete ih donirati ovom jedinstvenom muzeju. Svakoga dana u 17.30 kustosi muzeja ispričat će vam zanimljivu priču o povijesti željeznice, a ako dođete vikendom, možete se i provozati uskotračnom prugom i vlakićem koje su izradili članovi kluba koji nosi zanimljivu kraticu HRKLJUŽ (Hrvatski klub ljubitelja uskotračnih željeznica).

PODIJELI