PODIJELI

Najmlađi gradski zastupnik, 29-godišnji SDP-ovac Matej Mišić na sjednici Gradske skupštine oštro je kritizirao gradonačelnika i predsjednika Gradske skupštine, a u razgovoru za Zagrebački list rekao je što misli o novom sustavu gospodarenja otpadom, političkim kadroviranju, gradskoj politici za mlade. Otkrio nam je i na što se građani najviše žale, ali i što su za njega najveći problemi metropole.

Kako ste zadovoljni odlukom Gradske skupštine da prihvati prijedlog gradonačelnika Bandića o razvrstavanju i odvozu otpada? Je li to korak u dobrom smjeru ili korak unatrag?

Odluka o načinu gospodarenja komunalnim otpadom donesena je u posljednji trenutak. Da odluka nije bila donesena, Grad Zagreb bi već prvim danom ovoga mjeseca platio kaznu do 300.000 kuna. Krajnji cilj Grada Zagreba mora biti da se odvoz otpada naplaćuje po količini proizvedenog otpada, a ne po volumenu, kao što se radilo prije i kao što će se raditi nakon što je usvojena ova odluka.

Na ovaj način, iskreno sumnjam da ćemo ostvariti cilj koji nam postavila Europska unija, a to je da se do 2022. odvaja 60 % ukupnog proizvedenog otpada. Odluka je nepravedna prema kućanstvima u višestambenim zgradama zato što nije bitno razvrstavaju li otpad ili ne. Nije bitno ni proizvedu li 20 kg ili 2 kg otpada tjedno, plaćat će isto.

Predlagali ste amandman kojim bi kazne za pogrešno sortiranje otpada trebalo odgoditi za 2020. godine. Što bi postigao takav amandman?

Zastupnici stranke predlagali su nekoliko amandmana, među ostalim, i amandman da se plaća po količini. Tako bi sigurno više potaknuli građane na razvrstavanje. Glede amandmana da se naplata kazni odgodi do početka 2020. godine, već sam spomenuo da sam skeptičan da će ovakav sustav riješiti naš problem.

Već na banalnom primjeru tetrapaka vidimo da građani nisu sigurni kako razvrstavati otpad jer će ga neki građani staviti u papir, a drugi u plastiku. Do sada se gotovo ništa nije radilo na edukaciji građana , a naplate kazne teoretski mogu početi čim dobijete spremnik. To može biti za pola godine, a može biti i za dva mjeseca, što znači da bi neki mogli dobiti kazne ranije od drugih. Mojim amandmanom to bi se izbjeglo.

Pročelnica za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jović istaknula je da bi sustav naplate po količini bio preskup te da bi se računi građani penjali na 100 kuna mjesečno. Ne slažete se?

Pročelnica Jović dala je nekakvu paušalnu analizu da bi 5 kg otpada mjesečno koštalo korisnika oko 100 kuna, ali, ima dobrih primjera iz zapadnoga svijeta gdje se količina otpada provjerava pomoću barkoda na vrećici i gdje se račun temelji na stvarnoj količini. A manji račun najbolja je motivacija za razvrstavanje.

Priča o političkim zapošljavanjima u Zagrebačkom holdingu često se spomene u Skupštini, no stane uvijek na pričama. Vjerujete li Andriji Mikuliću kad kaže da ne postoji nikakav popis podobnih članova HDZ-a koji bi preko stranke trebali dobiti posao u gradskoj tvrtki?

S obzirom na to da su podaci o zapošljavanju unutar Holdinga, prema medijskim napisima, došli iz samog HDZ-a, pitanje je možemo li vjerovati predsjedniku Gradske skupštine da to nije tako. U utorak sam na sjednici Gradske skupštine upozorio na to da direktore javnih poduzeća treba birati neovisno o stranačkoj pripadnosti, na javnom natječaju pa da tako izaberemo najkvalitetnije ljude. To, da se na Predsjedništvu HDZ-a donosi odluka o mjestima u četiri gradska poduzeća za ljude upitnih kvalifikacija, smatramo apsolutno neprihvatljivim.

I SDP je godinama vodio Zagrebački holding. Mislite li da je u tim godinama bilo političkog kadroviranja pa ste zato tako skeptični kad dužnosnici HDZ-a pričaju o tome?

Legitimno je pitanje, ali smatram da nije bilo političkog kadroviranja. Tada nisam bio u gradskoj politici, no, koliko ja znam, dok je SDP-ova koalicija bila na vlasti, na mjesta direktora javnih poduzeća postavljani su kvalificirani ljudi. Sigurno se nisu dogovarala mjesta na Predsjedništvu stranke, ali to je HDZ-ov “modus operandi” u većini jedinica lokalne samouprave već posljednjih 27 godina.

Prijedlog o razvrstavanju otpada je prošao, ali Gradska skupština nije prihvatila prijedlog o smanjenju plaća za pročelnike i ostale više dužnosnike za 10 %. Kako ste vi glasali na taj prijedlog i zašto?

Glasao sam suzdržano, kao i ostali članovi stranke. To je bila populistička mjera koja nema veze s pravom uštedom.

Ako je s rezanjem plaća najviših gradonačelnikovih suradnika riječ o jednostavnoj uštedi od gradskog novca, zašto su SDP-ovi zastupnici bili suzdržani?

Napravljena je procjena da bi se tom mjerom uštedjelo nekakvih 200.000 kuna, a na poništenju javnog natječaja za remetinečki rotor napravljena je direktna šteta od 100.000 kuna. U stranci smatramo da se takvim populističkim potezom ne postiže cilj racionalizacije gradskih troškova. Primarnije od rezanja plaća treba biti da ljudi na vodećim gradskih pozicijama javnim novcem gospodare racionalno i transparentno pa onda nećemo postavljati pitanje je li im potrebno rezati plaće.

Predsjednik ste Odbora za predstavke i pritužbe, što znači da zamjerke građana o radu Grada završavaju upravo na vašem stolu. Na koje stvari se građani najviše žale i što najčešće traže u svojim pritužbama?

Na odboru za predstavke i pritužbe zaista dobivamo širok spektar pitanja i pritužbi građana. Nažalost, najviše pritužbi dobivamo vezano uz Čistoću i Zagreb parking. Problemi odvoza otpada, kao što se vidjeli na sjednici Gradske skupštine, su očiti, a što se tiče Zagreb parkinga, tu se najviše žale na rad komunalnih redara. Tu su slučajevi parkiranja na zabranjenim mjestima a da komunalni redari to ne kažnjavaju, nepoštivanje kolnih prilaza, neredovito odvoženje otpada… No, nađu se tu i druge vrste pritužbi.

Imalo smo slučaju u Osnovnoj školu Mladost u Utrinama gdje su trebali početi radovi na izmjeni azbestnih krovova tijekom školske godine, što je moglo ozbiljno ugroziti zdravlje djece i zaposlenike škole. Pravodobnom reakcijom građana i Odbora, to je spriječeno. Pet članova Odbora ne može detektirati i riješiti sve probleme, ali mi smo spona između građana i gradske uprave koja nam je dužna dati odgovor na naše upite u roku od 30 dana. Ovim putem pozivam građane da nam se i dalje redovito javljaju.

S obzirom na to da ste najmlađi zastupnik u trenutačnom sazivu Gradske skupštine i član Odbora za mladež, kako objašnjavate da toliko mladih izbjegava politiku, kao temu i vrstu poziva?

Mnogo mladih razgovara o politici, ali malo ih se odluči politički aktivirati zbog stava da ništa ne mogu promijeniti. Kad sam sa svojih 18 godina ušao u politički sustav, ušao sam ambiciozno, vjerujući da mogu nešto mijenjati u društvu. Sada sam u Gradskoj skupštini dobio i priliku za to. Inicirao sam tematsku sjednicu Odbora za mladež jer ove godine istječe Program za mlade Grada Zagreba i potrebno je izraditi novi kojem je glavni cilj omogućiti ono što je mladima najpotrebnije. To su pitanja obrazovanja, zaposlenja i stanovanja. Potrebno je uključiti više mladih kako bi prestali raspravljati o ideološkim temama, a počeli se baviti temama koje su zaista bitne za život ljudi.

Iz Zagreba godišnje ode 4500 mladih. Potrebno je stvoriti uvjete za ostanak mladih u Zagrebu. Nažalost, Grad ne daje dovoljno. Jedan primjer je 209 stanova u Podbrežju koji su bili određeni da ih kupe članovi akademske zajednice. Predlagali smo Gradu da se omogući pravo stanovanja i povlašten najam mladim znanstvenicima koji nisu u mogućnosti dobiti kredit i kupiti stan. Nažalost, tu nije bilo sluha od strane gradske uprave. Međutim, Grad ih je već prenamijenio za druge posebne skupine koje primaju pomoć. Jednostavno, zaključili su da za to nema potrebe.

Dosta spominjete visokoobrazovane građane i akademike, a što je s onima koji imaju niži stupanj obrazovanja?

To je problem cijele države, pa tako i Grada Zagreba. Nažalost, u proračunu koji je nedavno donesen odvojeno je samo 900.000 kuna za pomoć pri zapošljavanju mladih. Mladi od 16 do 30 godina čine oko 18 % posto stanovništva, što znači da ih je između 90 i 100 tisuća. Znači da glavni grad za zapošljavanje mladih izdvaja tek 9 do 10 kuna po osobi.

No, radimo na tome. Dobar dio mog djelovanja je usredotočen na mlade. Primjerice, prihvaćen mi je amandman da se godišnji budžet za udruge mladih poveća za pola milijuna kuna, na 4,5 milijuna. Povećali smo sredstva za predškolske ustanove, izviđače, mažoretkinje Savjet mladih… Problem je što mladi odlaze, a Zagreb ima i negativnu statistiku broja rođenih u odnosu na broj umrlih, što je za grad s najvišim standardom u državi jednostavno neprihvatljivo.

Kako je tema otpada privremeno sanirana, što mislite, koja će biti sljedeća velika tema koja će se naći na dnevnom redu vijećnika u Skupštini?

Ima tu nekoliko točki. Primjerice, projekt žičare koji se stalno odgađa, remetinečki rotor, urušen maksimirski stadion za koji gradonačelnik uopće nema rješenja. Međutim, važna tema, a možda čak i primarna tema grada je promet. Problemi u jutarnjim satima su katastrofalni jer samo jedna cesta povezuje centar i građane sa zapadnim dijelom grada. Nužno je u Zagrebu izgraditi most kojim će se rasteretiti promet u zapadnom dijelu grada.

Što Zagrebu danas najviše treba?

Zagrebu najviše treba sustavna politika koja će oživjeti ovaj grad i omogućiti mladima da ostanu. Problem je što mladi odlaze, a Zagreb ima i negativnu statistiku broja rođenih u odnosu na broj umrlih. Na 100 umrlih rodi se 99 djece. Znači da smo demografski u laganom padu, što je za grad s najvišim standardom i koji bi trebao imati najbolje uvjete života u državi, jednostavno neprihvatljivo.

PODIJELI