PODIJELI

Svakodnevno 20 tisuća Zagrepčana za odlazak na posao i obavljanje drugih obveza koristi bicikl.

U odnosu na brojne druge europske gradove, s udjelom
od 10-ak posto Zagreb se tako našao među gradovima u kojima prilično velik broj građana svakodnevno biciklira.

Ispred su Kopenhagen i Amsterdam gdje je postotak oko 35 posto, Ljubljana s 12 ili Helsinki s 11 posto. Očekivano, za vrijeme ljepšeg vremena padne i broj biciklista pa ih hrabro unatoč vremenskim neprilikama pedalira pod kabanicom
ili kišobranom nekoliko tisuća.

– Vožnja biciklom tijekom cijele godine, a posebno zimi, zdravija je jer se izbjegavaju zatvoreni prostori kao tramvaj, bus ili vlak, koji su rasadnici bakterija i virusa. Dakako da je potrebna adekvatna odjeća i obuća, zaštititi ruke, vrat, glavu, no vjerujem da je hladnije ljudima koji čekaju prijevoz na stanici, uđu u pregrijano vozilo gdje se oznoje i ponovno tako preznojeni izađu na hladan zrak – rekla je Dijana Krešić, Zagrepčanka koja svakodnevno biciklom na posao ide od Malešnice do centra grada.

Bolji uvjeti

Smatra da će još vremena proći prije nego što Zagreb postane prava biciklistička metropola jer je mnogima draže sat vremena migoljiti u jutarnjoj gradskoj gužvi ili beskrajno tražiti parking.

Upravo popularizaciji korištenja bicikla i zimi trebao je pridonijeti i Međunarodni dan zimske vožnje biciklom na posao koji je obilježen 9. veljače kada je na posao biciklom došao i gradonačelnik.

Nedostatak biciklističke infrastrukture, briga o sigurnosti i nepredvidivo vrijeme navode se kao najozbiljniji razlozi nekorištenja bicikala. I dok na vrijeme ne mogu utjecati, iz Grada
su u najnovijem izvještaju o stanju biciklističke infrastrukture naveli da izgodine u godinu rade na poboljšanju uvjeta za bicikliranje.

Tako navode da je ukupna duljina biciklističkih staza na području grada 270 kilometara, od kojih je 4,2 kilometra posljednjih godina uređeno na kolniku kao zona usporenog prometa. Ondje biciklisti i automobili imaju jednaka prava te je i brzina ograničena na
30 km/h. Posljednje su tako uređene Gajeva, Primorska i Kranjčevićeva ulica.

Možda veći problem od staza je nedovoljan broj parkirališta za bicikle. U gradu se na 94 lokacije nalazi 575 stalaka, što
omogućuje parkiranje za 1150 bicikala. Iako prilično velik broj, za lijepog vremena taj broj postaje nedovoljan pa se bicikli vežu za prometni znak, rukohvat, izlog pa čak i spomenik.

Na teren lakše biciklom

Za razliku od gradonačelnika koji na bicikl sjedne tijekom manifestacija, u gradskoj upravi počeli su ih koristiti zaposlenici kako bi bili brži u obavljanju svog terenskog posla. Za sada električne bicikle koriste neki od komunalnih redara, a 16 običnih bicikla koriste u Sektoru za promet za terensko obavljanje poslova.

Grad Zagreb jedan je od rijetkih europskih gradova koji koristi i trokolice za pomoć pri čišćenju ulica i trgova.

Čistoća ima 326 trokolica na mehanički pogon te od 2017. godine i 6 električnih trokolica.

Kako bi nove generacije obučili i zaljubili u vožnju biciklom, u rujnu prošle godine otvoren je i poligon u sklopu OŠ Gustav
Krklec koji služi za edukaciju vožnje biciklom sve djece s područja grada.

(Sanja Bubalo)