PODIJELI

Zagrebačka županija i Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić organizirali su konferenciju „Pametna sela – probudimo Hrvatsku – primjer Zagrebačka županija“ koja je održana u petak u Zagrebu.

Na panelu pod nazivom ”’Pametna sela za bolju Zagrebačku županiju u RH” župan Zagrebačke Županije Stjepana Kožić kazao je da je uvođenje širokopojasnog interneta, uvijet za opstanak mladog stanovništva na ruralnim područjima županije. Dodao je da je županija sufinacirala projekt pametnih klupa, ali da se uvođenje širkopojasnog interneta, nakon četiri godine, ne odvija potrebnom brzinom. Ništa bolje, kaže, nije ni situacija sa boljom prometnom povezanosti stanovništva sa područja županije i Grada Zagreba, iako na tome radi već 15 godina.

Prema županovim riječima, županija izdvaja 40 posto proračuna za obrazovanje, ima i prvu osnovanu proizvođačku organizaciju u zemlji (Zagrebački voćnjaci), ali ni pametna sela neće saživjeti ako ih još više i bolje ne podupremo u njihovu razvoju.

Hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić kazala je da nije točno da država, članica EU-a, ne može pomoći svojim poljoprivrednicima, da oni mogu živjeti od svoga rada na selu. Dodala je da mali poljoprivrednici, bez pomoći državnih institucija, ne mogu pratiti moderne trendove u proizvodnji hrane i biti inovativni u stvaranju ne samo radnih mjesta već i boljih uvijeta za život na ruralnim područjima.

Slovenski eurozastupnik Franc Begovič kazao je da samo kvalitetan život, što znači radno mjesto i bolji životni standard, mogu zadržati mlade na selu, jer su prošla vremena kad su oni ostajali na selu bilo zbog tradicije ili ne mogućnosti izbora. Slovenija, kaže, ima 70.000 poljoprivrednika, od kojih je 60.000 korisnika poticaja, a 4000 mladih poljoprivrednika je osiguralo prijenos vlasništva na obiteljskom gospodarstvu, jer je 31 posto poljoprivrednika starije od 65 godina.

Prof. Mladen Vedriš istaknuo je primjer Poljske gdje je država osigurala mirovinu onima koji se odreknu zemlje u korist mladih poljoprivrednika. Hrvatska, koja je zakasnila nekoliko godina s ulaskom u EU, nije dobila ni listu deficitarnih proizvoda, koje poljoprivrednici mogu bez ograničenja proizvoditi za zajedničko EU tržište.

Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju uvođenje jedinstvenu e-poljoprivredne kartice, koja bi smanjila administrativne tegobe poljoprivrednicima na ruralnim područjima, koja su puno veći izazov, posebno za nepoljoprivredne djelatnosti, od same poljoprivrede. 

PODIJELI