Prema podacima istraživanja objavljenog u posljednjem broju Rudarsko-geološko-naftnog zbornika, a koji prenosi Hina, razine podzemne vode na području Zagreba, Samobora i Zaprešića danas su općenito niže za oko tri do šest metara u odnosu na razinu iz šezdesetih godina prošloga stoljeća.
Autori Mate Vujević i Kristijan Posevec istraživanje su temeljili na više od osam stotina osmatračkih bušotina od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas.
Najznačajniji pad zabilježen je nizvodno od brane kogeneracijskog postrojenja TE-TO Zagreb, točnije na području Petruševca i Sašnjaka, te na središnjem i sjevernom dijelu Male Mlake, gdje pad iznosi četiri do pet metara, odnosno oko tri metra.
Analiza karte razine podzemnih voda iz godine 1965. za područje zagrebačkog vodonosnika pokazala je da su te razlike još značajnije i iznose od pet do šest i pol metara na području bušotina Male Mlake i na bušotinama Petruševec i Sašnjak.
Na području samoborsko-zaprešićkog vodonosnika razina podzemnih voda općenito se smanjila za oko dva metra, dok je njihov pad na području zagrebačkog vodonosnika iznosio približno jedan do dva metra na zapadnom dijelu, oko dva do pet metara u središnjem dijelu i oko jedna do tri metra na istočnom dijelu vodonosnika.
Pad razine podzemnih voda bio bi još izraženiji da nije izgrađena brana zagrebačkog kogeneracijskog postrojenja TE-TO na rijeci Savi, koja je u određenoj mjeri usporila negativni trend pada razine podzemnih voda u zapadnom dijelu zagrebačkog vodonosnika i zaustavila daljnju eroziju i produbljivanje korita rijeke Save.
Na ukupan pad razine podzemnih voda između 60-ih godina prošlog stoljeća i danas utječe i povećanja stope crpljenja vode iz zdenaca. Naime, osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je počela izražena eksploatacija, brzina crpljenja iznosila je oko tri kubična metra u sekundi, da bi se stalno povećavala i krajem devedesetih iznosila oko pet kubičnih metara u sekundi. U narednim godinama brzina crpljenja stabilizirala se i počela polagano smanjivati na oko četiri metra u sekundi, što je više ili manje stanje crpljenja danas.