Propolis je smolasta, aromatična, ljepljiva tvar. Po svom podrijetlu je izlučevina tkiva pupoljaka ili kore drveća (topole, kestena, bora, breze, jasena, jablana…).
Dobiva se struganjem stijenki košnice i okvira na kojima je nataložen ili se upotrebljavaju specijalno konstruirani „prostirači za skupljanje“ silikonske ili druge mrežice stavljene u košnicu tako da pčele potiču zatvaranje rupa u košnici.
Sirovi proizvod prolazi kroz sekundarni proces u kojem se uklanjaju pčelinji vosak i druge nečistoće prije upotrebe u prirodnim proizvodima.
Riječ propolis potječe od grčkih riječi pro-pred i polis-grad tj. pred gradom (pred košnicom). Pčele propolisom oblažu unutrašnje zidove košnice i na taj način ju štite od bakterijskih, virusnih infekcija, gljivica, manjih životinja, vlage i propuha. Propolis ima ulogu dezificijensa.
Kemijski sastav je varijabilan budući da ovisi o vrsti biljaka koje su pčele sakupile.
Sadrži više od dvjesto komponenata: biljnih smola (40-60%), pčelinji vosak (oko 30%), eteričnih ulja, sadrži flavonoide (djeluju protiv bakterija, virusa, gljivica i upala), različite fenole, vitamine B kompleksa, vitamin C, željezo, bakar, mangan, cink, mikroelemente ( Na, K, Mg, Ca, Se, Pb, Ni…), tanine, pelud, bioflavonoide koji su farmakološki najvažnija komponenta zbog antivirusnog, antibakterijskog, antioksidativnog djelovanja.
Ljekovita svojstva
• Antioksidativno, antifungalno, antibakterijsko djelovanje
• Jača imunološki sustav i povećava otpornost organizma prema bolestima
• Ljekovit je kod različitih kožnih bolesti: akna, ekcema, psorijaze, opeklina, bolesti dišnog sustava (astme, rinitisa, faringitisa, tonzilitisa)
• Potiče regeneraciju tkiva
• Anestetičko djelovanje (vrlo je jak lokalni anestetik)
• Štiti organizam od posljedica zračenja
• Kardiovaskularno djelovanje (učvršćuju strukturu kapilara)
• Uspješno liječi kronične bolesti uzrokovane oksidativnim stresom (reumatoidni artritis, ateroskleroza, dijabetes)
• Pojačava fagocitozu, povećava sadržaj bjelančevina u krvi i stimulira razvoj specifičnih antitijela (interferon) protiv mnogih mikroorganizama i virusa
• Sinergističko djelovanje s nekim antibioticima (pojačava bakteriostatski učinak antibiotika)
Primjena propolisa
Možemo ga koristiti u prirodnom obliku, rastopljenog u alkoholu (rjeđe u vodi), te u kombinaciji s medom i drugim pčelinjim proizvodima.
Na tržištu nalazimo kapi (alkoholne i bezalkoholne za djecu i osobe osjetljive na alkohol). Mogu se uzimati oralno (na kocki šećera, u žlici vode, čaja, mlijeka) i lokalno (za ozljede na koži i dezinfekciju).
Postoje i kapi za inhalaciju koje pomažu kod začepljenosti dišnih putova, kapsule (uz propolis često sadrže i vitamin C i echinaceau), tablete, sprejevi za nosnu i usnu šupljinu, pastile za grlo, medni sirupi (s tinkturom propolisa i maceratima sljeza ili tinkure timijana) za ublažavanje kašlja ili iskašljavanje.
Masti koje služe za olakšavanje tegoba kod hemoroida, za njegu kože i akni, za ublažavanje reumatskih bolova (propolis + ekstrakt paprike), za uklanjanje oteklina, modrica i bolova kod uganuća, nagnječenja, podljeva i drugih ozljeda (propolis + gavez), vlažne higijenske maramice.
U novije doba mogu se naći i lubrikanti i tekući sapuni za njegu analnog područja.
Nativni propolis je jedan od najpoznatijih proizvoda, a sadrži propolis sa svim aktivnim supstancama i pčelinji cvjetni prah od dalmatinske biljke bušinac. Potpuno je prirodni preparat bez kemijske obrade.
Propolis se kao i ostale pčelinje proizvode preporuča uzimati jedan sat prije ili dva sata poslije jela, te ga zadržavati što dulje u ustima, jer je dio ispod jezika jako dobro prokrvljen i tim putem tvar najbrže dospijeva u krvotok.
Niti jedno ga otapalo u potpunosti ne otapa, pa ga na sobnoj temperaturi alkohol može otopiti 60-70%, a voda 7-11%.
Mnogi ga nazivaju lijekom 21. stoljeća, no ipak kod malog postotka ljudi (0,5%) javljaju se alergijske reakcije kod njegove primjene i u tom slučaju treba prekinuti s njegovom upotrebom.
Najraniji zapis o uporabi propolisa zabilježen je u egipatskom papirusu iz 1550 g. pr. Kr, gdje je propolis opisan kao crni vosak.
Babiloncima, Egipćanima, Grcima, Rimljanima i drugim narodima dobro je bilo poznato antibakterijsko svojstvo propolisa i sve do 17. st. bio je važan i cijenjen proizvod u medicini, nakon čega gubi svoj značaj.
Čuveni graditelji violina Stradivarijus, Amati i Guarneri prekrivali su svoje rukotvorine lakom što je gotovo dva stoljeća bila zanatska tajna, dok u novije vrijeme kemičari nisu otkrili da je taj lak napravljen upravo od propolisa.
