PODIJELI

Čitanjem imena žrtava nasilja na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava pet do 12 počeo je središnji prosvjed #Spasime, kojemu je cilj iskazati solidarnost sa žrtvama nasilja u obitelji te od države zatražiti da ih adekvatno zaštiti. Prosvjed, koji je trajao oko 60 minuta, došli su podržati i neki političari, među kojima i ležerno odjeveni premijer Andrej Plenković. Prosvjedi su održani i u Splitu, Šibeniku te Dubrovniku.

Na Trgu kralja Tomislava okupilo se više stotina prosvjednika, od kojih mnogi nose transparente s natpisima “Ljubav ne boli”, “Nasilje nije obiteljska stvar”, “Nemojmo popuštati”, “Svi smo odgovorni”, “Zločin, a ne prekšaj”, “Nulta stopa tolerancije”, “I ja sam žrtva nasilja”, “Žrtva nikad nije kriva”, “Hrabri ljudi”, “Djela, a ne riječ”.

Prosvjed je organiziran nakon što je početkom ožujka glumica i scenaristica Jelena Veljača na Facebooku otvorila grupu nazvanu #Spasime, koja je do sada okupila više od 48.000 ljudi.

Veljača je putem društvene mreže pozvala građane na prosvjed za sve one koji nisu spašeni od nasilja u obitelji, a prosvjed i grupa potaknuti su zločinom na Pagu, gdje je otac s balkona bacio svoje četvero djece.

Jedan od zahtjeva prosvjednika jest da se nasilje u obitelji vodi kao kazneno djelo, a ne prekršaj.

  • Pozdravljam ovaj prosvjed i ovu građansku inicijativu. Prosvjed je imao veliku potporu svih ljudi koji su na Tomislavovu trgu. Jako je dobro da spontane građanske inicijative senzibiliziraju hrvatsko društvo i hrvatsku javnost za jedan grozan fenomen nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji. S tim problemom, nažalost, živimo godinama. Nekoliko recentnih monstruoznih kaznenih djela dodatno je anticipiralo taj problem. U ponedjeljak sam spreman sresti se s predstavnicima inicijative i tražiti da i civilno društvo da svoj doprinos, rekao je premijer Plenković.

    Organizatori prosvjeda ističu i da je Hrvatskoj potrebna nulta stopa tolerancije prema nasilju, pri čemu predlažu niz mjera koje bi povoljno utjecale na rad institucija, bolji pravni okvir i opću senzibilizaciju javnosti.

    Pozivaju predstavnike vlasti i institucija da ozbiljnije u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative.

    Zahtijevaju i dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja – u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno-obrazovnim ustanovama.

    Traže i ulaganje više novca kako bi se osigurali primjereniji uvjeti rada udruga te povećala učinkovitost u zaštiti žrtava nasilja.

PODIJELI